Viši sud u Podgorici ukinuo je prvostepeno rješenje Osnovnog suda i predmet vratio na ponovno odlučivanje, pa se i dalje ne zna kome će pripasti oko 800.000 eura jemstva koje su svojevremeno položili južnokorejski državljani povezani sa slučajem kriptovaluta.

Riječ je o novcu koji je uplaćen sredinom 2023. godine kao garancija da Do Kvon i njegov saradnik Čang Jun Han neće napustiti Crnu Goru do okončanja krivičnog postupka. Upravo taj iznos sada potražuju dvije strane, a konačna odluka još nije donijeta.

Samostalna savjetnica za odnose s javnošću Višeg suda u Podgorici, Ivana Vukmirović, saopštila je da je 23. januara ove godine usvojena žalba branilaca optuženih – advokata Gorana Rodića i Marije Radulović.
Kako je precizirano, ukinuto je rješenje Osnovnog suda u Podgorici od 16. januara 2025. godine, te je predmet vraćen na ponovni postupak i odlučivanje.

Prethodno je Osnovni sud odbio zahtjev supruga Kvona i Hana za povraćaj jemstva, što je i bio razlog za ulaganje žalbe Višem sudu.

Podsjećanja radi, 2. juna 2023. godine Osnovni sud u Podgorici prihvatio je jemstvo u postupku koji se vodio zbog falsifikovanja isprava. Tada je odlučeno da se okrivljeni puste na slobodu nakon što uplate po 400.000 eura. Samo 17 dana kasnije, obojica su osuđena na kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca.

Spor oko novca dodatno komplikuje činjenica da pravo na povraćaj polažu dvije strane. Na jednoj su optuženi i njihove supruge, koje zastupaju Rodić i Radulović, dok s druge strane novac traži i njihov bivši pravni zastupnik Branko Anđelić.

Advokatsko-ortačko društvo “Anđelić-Dragović” pokrenulo je parnicu protiv države, tražeći povraćaj 800.000 eura po osnovu navodnog neosnovanog bogaćenja. Tvrdili su da novac za jemstvo nijesu uplatile supruge optuženih, već njihova advokatska kancelarija.

U tom postupku, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović izjavila je prigovor na tužbeni zahtjev.

Osnovni sud je u julu 2024. godine odlučio da Anđelić nema ovlašćenje da traži povraćaj novca, naglašavajući da su kao davaoci jemstva u sudskim spisima evidentirane isključivo porodice okrivljenih, a ne advokatska kancelarija. Takva odluka zasnovana je na dokumentaciji u kojoj je navedeno da su supruge optuženih prihvatile da polože jemstvo nakon provjere njihove imovine.

Sud je dodatno odbio zahtjev advokata jer uz njega nije dostavljeno posebno ovlašćenje kojim bi se omogućilo da se novac vrati na račun advokatskog društva, zbog čega je zahtjev ocijenjen kao nedozvoljen.

Nakon toga, početkom avgusta 2024. godine, advokatska kancelarija Rodić podnijela je novi zahtjev za ukidanje jemstva i povraćaj sredstava u ime Kvona, Hana i njihovih supruga. Uz zahtjev su dostavljeni i dokazi da su supruge novac transferisale na račun kancelarije Anđelića.

Cijeli slučaj ima i širi međunarodni i politički kontekst. Kvon i Han uhapšeni su 23. marta 2023. godine na podgoričkom aerodromu, kada je granična policija utvrdila da su koristili falsifikovane pasoše prilikom pokušaja putovanja za Dubai.

Nakon izdržane kazne, Han je početkom 2024. godine izručen Južnoj Koreji, dok je Kvon nakon zatvorske kazne boravio u prihvatilištu za strance u Spužu čekajući odluku o izručenju. Njegov slučaj obilježile su brojne i često kontradiktorne sudske odluke – sudovi su o izručenju odlučivali čak osam puta.

Na kraju je krajem 2024. ministar pravde Bojan Božović odlučio da Kvon bude izručen Sjedinjenim Američkim Državama, uz obrazloženje da većina zakonskih kriterijuma ide u prilog tom zahtjevu, uključujući težinu krivičnih djela, mjesto izvršenja i redosljed pristizanja međunarodnih zamolnica.

Za izručenje su bile zainteresovane i vlasti Južne Koreje, a u jednom trenutku sud je čak odlučio da Kvon treba da bude izručen toj državi jer je njihova zamolnica stigla prije američke. Ipak, konačnu riječ dao je ministar pravde.

U međuvremenu, američki sud u Njujorku proglasio je Kvona i njegovu kompaniju “Terraform Labs” odgovornima za građansku prevaru, jer su, prema podacima Komisije za hartije od vrijednosti (SEC), investitori oštećeni za oko 40 milijardi dolara. Kompanija je kasnije pristala na poravnanje vrijedno oko 4,5 milijardi dolara, ali to nije uticalo na zahtjev za izručenje.

Kvon je bio poznat kao tvorac dvije kriptovalute čiji je kolaps 2022. godine izazvao ozbiljnu krizu na tržištu i lančani pad više velikih kripto-kompanija. Na vrhuncu njihove vrijednosti, procjenjivalo se da njegovi tokeni vrijede više od 50 milijardi dolara.

Slučaj je dobio i političku dimenziju u Crnoj Gori. Tokom izborne kampanje 2023. godine, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić saopštio je da su u Kvonovom laptopu pronađeni dokazi o navodnom finansiranju kampanje Pokreta “Evropa sad”.

Nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, objavljeno je i da su se sadašnji premijer Milojko Spajić i Kvon sastajali u Beogradu u vrijeme kada je Južnokorejac već bio na Interpolovoj potjernici. Spajić i njegov pokret odbacili su te optužbe, tvrdeći da je riječ o politički motivisanoj kampanji tadašnjeg premijera Dritana Abazovića.

Ipak, Pokret “Evropa sad” je na izborima 11. juna 2023. osvojio najviše glasova, čime je Spajić došao na čelo Vlade.

Dodatnu pažnju izazvali su i podaci da je Spajić još 2018. godine investirao u Kvonovu kompaniju “Terraform Labs”, potpisivanjem ugovora o ulaganju u ranoj fazi njenog razvoja. Dokumenta američkog SEC-a ukazuju da je riječ o iznosu od 75.000 dolara, koji je bio dio početnog prikupljanja kapitala za taj projekat.

Nakon sloma kriptovalute “luna”, Kvon je napustio zemlju, boravio jedno vrijeme u Srbiji, a potom je uhapšen u Podgorici prilikom pokušaja da privatnim avionom otputuje za Dubai koristeći falsifikovani pasoš.

Dok se pravni epilog njegovog globalnog slučaja već nazire, pitanje kome će pripasti 800.000 eura jemstva u Crnoj Gori i dalje ostaje otvoreno i biće predmet novog odlučivanja pred Osnovnim sudom u Podgorici.