Portal “Interno” objavio je da je podgorički taksista P. V. u srijedu bio predmet postupanja službenika Centra bezbjednosti Podgorica, uključujući pretres stana u kojem živi. Prema informacijama tog portala, povod za policijsko postupanje bio je komentar koji je taksista ostavio ispod objave na zvaničnom Instagram profilu Uprave policije Crne Gore.

Kako navodi Interno, u komentaru je P. V. iznio insinuaciju o seksualnoj orijentaciji direktora Uprave policije Crne Gore (Lazara Šćepanovića) i njegovog pomoćnika.

Portal posebno ističe da, prema informacijama koje su dobili, nije riječ o anonimnom nalogu, nepoznatom korisniku niti osobi koja je pokušavala da sakrije identitet. Komentar je, kako navode, objavljen sa ličnog profila pod punim imenom i prezimenom.

Uprkos tome, prema informacijama koje je Interno dobio od izvora upoznatih sa slučajem, reakcija policije bila je veoma brza. Kako tvrde izvori tog portala, za manje od četiri sata policija je identifikovala autora komentara, utvrdila adresu na kojoj boravi, pronašla njegovog poslodavca i pristupila pretresu prostorija u kojima taksista živi.

– Čovjek bi, na osnovu brzine postupanja, mogao zaključiti da je riječ o potrazi za osobom osumnjičenom za naročito teško krivično djelo. Ali ne. U pitanju je, komentar na Instagramu – navodi Interno.

Portal u tekstu problematizuje takvu brzinu postupanja i ironično poručuje građanima da, pored zaključavanja vrata, čuvanja telefona i dokumenata, ubuduće dobro razmisle i o tome šta pišu ispod objava na društvenim mrežama.

– Možda se neko u policiji uvrijedi. Možda neko bukvalno shvati najobičniju šalu jer je klasičan bukvalista. A onda se, sudeći prema ovom slučaju, operativa pokrene brže nego što stignete obrisati komentar – piše Interno.

Istovremeno, portal navodi da postoji i druga mogućnost, da se efikasnost koju, kako tvrde, policija pokazuje u ovom slučaju proširi na sve oblasti njenog rada.

– Građani Crne Gore bi vjerovatno mnogo više voljeli da policija bude poznata po tome što za četiri sata pronađe ozbiljnog kriminalca nego po tome što za četiri sata pronađe građanina koji je napisao bezobrazan komentar – navodi Interno.

„Lik i djelo“ direktora policije

U tekstu se posebno razmatra odnos prema kritici javnih funkcionera, uz napomenu da je sasvim legitimno kritikovati sadržaj spornog komentara.

Interno navodi da komentar može biti nepristojan, neukusan, primitivan ili potpuno promašen, ali ocjenjuje da demokratsko društvo upravo zbog takvih situacija ima sudove, zakone i procedure.

Portal upozorava da policijske metode, kako ih opisuje u ovom slučaju, ne bi smjele kod građana stvarati strah od komentarisanja javnih funkcionera, poredeći takav ambijent sa vremenom komunizma i Golog otoka.

– Što je funkcija javnija i moć veća, to mora biti veći i stepen tolerancije prema kritici – navodi Interno, uz ocjenu da to ne znači da je svaka uvreda dozvoljena, već da reakcija države mora biti srazmjerna, zakonita i transparentna.

U suprotnom, dodaje portal, građanima se šalje poruka: „Možete biti meta kritike, ali nemojte previše kritikovati. Možete komentarisati ali pazite šta pišete. Možete koristiti društvene mreže ali neka vam ne padne na pamet da se našalite na račun direktora policije.“

Interno se osvrće i na fotografiju direktora Uprave policije, uz ironičnu opasku da bi je možda bilo najbezbjednije držati na vidnom mjestu, ne zbog obožavanja, već „čisto preventivno“, kako bi se građanin podsjetio da u Crnoj Gori, kako zaključuje portal, „nikada nije loše znati gdje vam je izlaz, ni iz zgrade, ni iz komentara“.

Pitanje pravnog osnova za pretres

Najozbiljniji dio teksta Interno posvećuje samom pretresu stana.

Portal navodi da mu je predočen zapisnik o pretresu i da je, prema dokumentu u koji su imali uvid, pretres stana izvršen bez prethodno izdate naredbe nadležnog suda, odnosno bez naredbe tužilaštva.

Interno pritom naglašava da nije na novinarima da unaprijed utvrđuju da li je postupanje policije bilo zakonito ili nezakonito, već da je to pitanje za nadležne organe i eventualno sud.

Međutim, portal postavlja pitanje: na osnovu kojeg pravnog osnova je pretres izvršen i zbog čega je procijenjeno da je u konkretnom slučaju neophodno posegnuti za tako intenzivnom policijskom radnjom.

– Ako je postojao zakonski osnov za postupanje bez sudske naredbe, javnost ima pravo da zna koji je to osnov. Ako nije postojao, onda javnost ima još veće pravo da zna kako je do takvog postupanja došlo – navodi Interno.

Portal zato poziva nadležne da, ukoliko je pretres izvršen bez sudske naredbe na osnovu zakonskog izuzetka, javnosti objasne koji je konkretan pravni osnov primijenjen.

Od Instagrama do pretresa stana

Interno cijeli slučaj predstavlja kroz pitanje policijskih prioriteta.

U scenariju koji portal opisuje, građanin je, bez skrivanja identiteta, ostavio neukusan, provokativan ili uvredljiv komentar ispod objave Uprave policije, nakon čega je, prema navodima Interna, uslijedio niz brzih policijskih radnji: identifikacija, pronalaženje adrese, pronalaženje stanodavca, lociranje stana i pretres.

Portal navodi i da tokom pretresa „nije pronađeno NIŠTA“.

– Operativni sistem funkcioniše gotovo besprijekorno – konstatuje Interno, uz pitanje da li bi takva efikasnost mogla postati standard i u drugim segmentima rada policije.

U tom kontekstu portal navodi krađe, nasilje, organizovani kriminal, prijave korupcije i situacije u kojima građani traže zaštitu zbog stvarne ugroženosti bezbjednosti.

– Ako je policijski aparat sposoban da za manje od četiri sata pronađe osobu koja je već javno dostupna pod sopstvenim imenom, onda se prirodno nameće pitanje: Da li bi ta ista efikasnost mogla postati pravilo, a ne izuzetak? – navodi Interno.

Poređenje sa slučajem Miloša Medenice

Portal ovaj slučaj upoređuje i sa ranijim predmetima u kojima je, kako navodi, javnost svjedočila drugačijem nivou policijske odlučnosti.

Kao primjer Interno izdvaja slučaj Miloša Medenice, kojeg portal naziva „najnovijim anti-herojem društvenih mreža“.

Interno podsjeća da je Medenica bio predmet krivičnog postupka zbog teških krivičnih djela povezanih sa organizovanim kriminalom, te navodi da je javnost svojevremeno dobijala objašnjenja zbog čega policija nije preduzela mjere koje bi omogućile njegovo blagovremeno lišavanje slobode — uz obrazloženje da za to „nisu imali zakonski osnov“.

Portal pritom naglašava da ne tvrdi da su dva slučaja pravno ista, niti da su policijski službenici u oba slučaja morali postupati identično.

– Ali razlika u brzini i intenzitetu reakcije otvara sasvim legitimno pitanje o prioritetima, procjeni rizika i načinu korišćenja policijskih resursa – zaključuje Interno.

„Nema naloga, nema naredbe“?

U završnici teksta Interno ponovo otvara pitanje dokumentacije o pretresu i mogućeg pravnog osnova za postupanje bez naredbe.

Portal navodi da građanin ne smije zavisiti od toga da li je njegov komentar nekome na vlasti bio simpatičan ili uvredljiv, kao i da policija ne smije ostavljati utisak da je najefikasnija onda kada treba zaštititi autoritet sopstvenog rukovodstva.

Istovremeno, Interno naglašava da bi, ukoliko je sve urađeno u skladu sa zakonom, nadležni organi to trebalo jasno da objasne javnosti.

Ako je, međutim, došlo do postupanja mimo zakonskih ovlašćenja, portal smatra da za to neko mora odgovarati.

Slučaj tako, prema pisanju Interna, otvara šire pitanje granice između nedopuštenog ili uvredljivog komentara na društvenim mrežama i reakcije državnih organa, ali i pitanje srazmjernosti policijskog postupanja.

Za sada su ključne tvrdnje o brzini postupanja policije, sadržaju zapisnika i pretresu stana zasnovane na informacijama, izvorima i dokumentu na koje se poziva portal Interno, dok bi konačnu ocjenu zakonitosti postupanja trebalo da daju nadležni državni organi i, ukoliko bude potrebno, sud -zaključuju iz “Interno”.

.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Portal ,,INTERNO” (@portal_interno_cg)