Vlasnik Atlas grupe, Duško Knežević, iznio je ozbiljne optužbe na račun bivšeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, ističući da je Đukanović primio 800.000 eura od Ismaila Hajdareva, ministra za vanredne situacije u Vladi Azerbejdžana. Ove tvrdnje iznijete su tokom Kneževićeve odbrane na suđenju u Višem sudu u Podgorici, gdje se vodi postupak protiv njega i glavnog izvršnog direktora Atlas banke, Đorđa M. Đurđića, koji je ranije pristao na sporazum o priznanju krivice. Knežević je optužen za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju i pranje novca u vezi sa prodajom hotela „Princes“ u Baru.

Knežević je detaljno iznio svoju odbranu, negirajući krivicu i govoreći o svojim kontaktima sa azerbejdžanskim investitorima. Pojasnio je da ga je 2012. ili 2013. godine kontaktirao Esad Puškar, poznanik iz Bosne i Hercegovine, koji mu je predložio sastanak sa Hajdarevom. Prema Kneževićevim riječima, Puškar je organizovao privatni avion koji ga je doveo do Bakua, gdje je imao priliku da se upozna s bogatstvom azerbejdžanskog ministra.

– Ministar mi je pokazao svoja ljetovališta i objasnio da je bogatstvo Azerbejdžana podijeljeno između dve porodice. Jedna grupa, koju predvodi supruga predsjednika Ilhama Alijeva, investira novac u projekte poput ‘Porto Novog’, dok je druga grupa Gilan grupa, koja je izrazila interesovanje za kupovinu hotela ‘Princes’ u Crnoj Gori – rekao je Knežević.

Tokom pregovora, Knežević je istakao da je imao problem sa hipotekom hotela „Princes“, koja je iznosila 12 miliona eura, a koja je bila povezana sa Hipo alpe bankom u Beču. Dogovorili su se da će Gilan grupa uložiti 15 miliona eura, što će omogućiti otplatu hipoteke, ali Knežević je naveo da nisu mogli izvršiti direktne isplate zbog ranijih afera povezivanih sa ubistvom novinarke na Kipru.

Knežević se takođe osvrnuo na način na koji su finansijski aranžmani trebali biti realizovani. Rekao je da su od njega tražili da uzme kredit od 15 miliona eura, uz garancije koje su trebale da olakšaju postupak prebacivanja hotela „Princes“ na „Kaspiju“ nakon što se hipoteka skine.

– Isplata je izvršena u kešu, a kasnije su tražili garancije za hotel. Od tog trenutka, kontakt s Gilan grupom je bio potpuno prekinut – dodao je Knežević.

Osim ovih detalja, Knežević je govorio i o svojoj sukobi sa Đukanovićem, koji se dogodio nakon nesuglasica oko navodne „ničije kuće“. Naglasio je da je pokazao video zapis Slavoljubu Migu Stijepoviću, kako bi ilustrirao pritisak s kojim se suočava, ali je primijetio da Stijepović nije mogao ništa preduzeti protiv Đukanovića jer ga je smatrao opasnim čovjekom.

U okviru svoje odbrane, Knežević je tvrdio da su sve optužbe protiv njega rezultat političkog progona od strane “DPS-a, Mila Đukanovića i njegove kriminalne hobotnice”. Oštro je kritikovao tužilaštvo i sudstvo, nazvavši ih “produženom rukom kriminalne hobotnice”.

– Sve što sam radio bilo je usmjereno ka dovođenju velikih investitora u Crnu Goru. Imao sam dobar odnos s DPS-om, i nema potrebe da krijem nešto – naglasio je Knežević.

Prema optužnici Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Knežević je 20. maja 2015. godine navodno nagovorio Đurđića da potpiše garanciju za „Kaspija propertis holdings limited“ iz Dubaija, čime je osigurao plaćanje od 12,5 miliona eura za kupovinu hotela „Princes“. U predmetu „Kaspija 2“, također se navodi da je Knežević od septembra 2014. do decembra 2015. godine vršio prenos novca koji je bio pribavljen kriminalnom djelatnošću, s ciljem prikrivanja i lažnog predstavljanja njegovog porijekla.

Ove ozbiljne tvrdnje dodatno komplikuju ionako napetu političku situaciju u Crnoj Gori, gdje su korupcija i politička povezanost često predmet javnih rasprava. Kneževićove izjave otvaraju pitanje o stanju pravde i političkog integriteta u zemlji, dok se sudski proces nastavlja.