U saveznom sudu u New Yorku izrečena je kazna od 15 godina zatvora južnokorejskom kripto preduzetniku Do Kvonu (34), jednoj od najkontroverznijih figura na globalnoj kripto sceni, zbog njegove uloge u kolapsu virtuelnih valuta TerraUSD i Luna koji je investitore koštao više od 40 milijardi dolara.

Presuda je rezultat njegovog priznanja krivice u augustu 2025. za zavjeru radi prevare i računalnu prevaru, nakon što se godinama pravdao da je krah bio posljedica tržišne nestabilnosti, a ne namjerne obmane investitora. Sudija Paul A. Engelmayer, koji je vodio slučaj, ocijenio je njegovu prijevaru kao “fraudu epskih, generacijskih razmjera”.

Na samom sudskom ročištu Kvon je sjedio u zatvorskoj odori, sa lisicama, dok su oštećeni investitori, među kojima su neki svjedočili lične tragedije, opisivali kako im je njegov projekat uništio životne ušteđevine, domove i porodične planove.

Kao suosnivač firme Terraform Labs, Kvon je stvorio TerraUSD, takozvani “stabilkoin” zamišljen da održava vrijednost na oko 1 američkog dolara, i njegovu sestrinsku valutu Luna. Međutim, kada je sistem izgubio vezu sa dolarom u maju 2022. godine, cijene su se srušile gotovo na nulu i pokrenule lavinu padova širom kripto tržišta, dovodeći do bankrota nekoliko velikih kripto firma.

Taj pad izazvao je lančanu reakciju gubitaka koja je, prema optužnici, nanijela štetu investitorima širom svijeta, a mnogi su izgubili životne ušteđevine. Sud je utvrdio da je Kvon znao za slabosti svog sistema i namjerno skrivao informacije, što je dodatno otežalo posljedice po tržište.

Kvon se dugo skrivao nakon kolapsa Terra ekosistema. Neko vrijeme proveo je van dosega vlasti, a krajem marta 2023. godine uhapšen je u Crnoj Gori dok je pokušavao da napusti zemlju sa lažnim pasošem. Nakon borbe oko ekstradicije između više država, on je izručen Sjedinjenim Državama krajem 2024. godine gdje se suočio s optužbama.

U svojoj izjavi pred sudom priznao je da je napravio greške i izrazio žaljenje zbog patnje koju je uzrokovao investitorima; ipak, to nije umanjilo težinu presude.

Na sudu su se oglasili razočarani investitori koji su detaljno opisali finansijske i emotivne posljedice kolapsa. Jedan svjedok govorio je o tome kako je izgubio ušteđevinu za penziju i kako su njegove porodične prilike u potpunosti uništene zbog ulaganja u kvonove token-e. i pojedince koji su nakon gubitaka doživjeli ozbiljna mentalna opterećenja. Sve to dodatno je utjecalo na odluku da kazna bude oštrija od prvobitnih zahtjeva tužilaca.

Ova presuda dolazi u trenutku kada se pravosudni sistem sve strože odnosi prema liderima u kripto industriji. Poznatiji kolega iz svijeta kripto skandala, osnivač berze FTX Sam Bankman-Fried, prethodno je osuđen na 25 godina zatvora zbog svoje uloge u ogromnoj prijevari investitora.

Ovaj slučaj ostaje godina upozorenja kako regulatorima, tako i investitorima: čak i vizionari kripto tehnologije mogu biti krivi za predmete u kojima se milioni i milijarde vrijednosti raspadaju preko noći.

Veze crnogorskog premijera s bjeguncem iz kripto‑skandala

Do Kvon, kontroverzni osnivač kompanije Terraform Labs čije su virtuelne valute Luna i TerraUSD doživjele katastrofalan kolaps, ostao je upamćen i po aferi koja se vezuje za crnogorskog premijera Milojka Spajića. Posljednje informacije iz američkih sudskih dokumenata, ali i izjave samog Spajića, otkrivaju složenosti ove veze koja je prije nekoliko godina izazvala politički i medijski interes širom regiona.

Prema podacima iz dokumenata američke Agencije za hartije od vrijednosti (SEC), Spajić je kao fizičko lice bio među prvih 20 ulagača u Terraform Labs, firmu kojom je upravljao Do Kvon, kada je ta kompanija prikupljala kapital u aprilu 2018. godine. Ugovor, potpisan nekoliko dana prije nego što je firma formalno osnovana u Singapuru, pokazuje da je Spajić uložio 75.000 dolara u LUNA tokene, čime je direktno postao dio investicionog lanca startupa koji se kasnije pokazao kao jedna od najznačajnijih kripto prevara u historiji.

Spajić je godinama kasnije u javnosti tvrdio da nije imao lične koristi od tog ulaganja, već da je riječ o firmi u kojoj je tada radio, Das Capital SG iz Singapura, koja je bila prevarena. Međutim, dokumenti SEC‑a jasno ga navode kao fizičkog ulagača, ne samo kao predstavnika firme.

U Crnoj Gori je otkriveno i da je Spajić potvrdio kako se sa Do Kvonom upoznao još 2018. godine, u vrijeme kada je ulaganje dogovarano, te da su se nekoliko puta sastajali zbog projekta. U jednom intervjuu spomenuo je i to da su razgovarali o Terra projektu, iako je kasnije pokušao umanjiti značaj njihove veze i distancirati se od ličnih poslovnih odnosa.

Afera je eskalirala i politički kada su se u medije pojavila pisma i dokumenti koji sugerišu da je Do Kvon tokom međunarodne potrage bio u kontaktu sa Spajićem i da je u jednom trenutku čak navodno pisao o pokušajima da podrži finansiranje političkih struktura u Crnoj Gori. Spajić i njegovi saradnici to su kategorički negirali, optužujući protivnike da fabriciraju informacije radi političke kampanje.Do Kvona u Beogradu, gdje je, dok se nalazio na Interpolovoj potjernici, prema izjavama samog Spajića proveo vrijeme i čak ga je pozvao na druženje, na kafu i razgovor o svojim ambicijama da „pregradi“ Terra projekat i obnovi njegovu vrijednost. U tim susretima, kako je Spajić rekao međunarodnim medijima, uopšte nije znao da je Kvon bjegunac.

Činjenica da je jedan od najtraženijih bjegunaca kripto‑svijeta boravio u regionu i imao kontakte sa političarima dodatno je rasplamsala kontroverzu. Tokom 2022. i 2023. godine, Kvon je koristio lažne putne isprave pokušavajući izbjeći hapšenje, sve dok nije uhapšen u Crnoj Gori 23. marta 2023. na aerodromu u Podgorici, neposredno prije pokušaja da napusti zemlju.

Dok se Kvon kasnije izručuje Sjedinjenim Američkim Državama gdje je osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu, a njegova kompanija priznala krivicu za prevaru investitora, afera koja uključuje Spajića i njegove veze sa ovim skandalom i dalje ostaje pažljivo analizirana od strane opozicije, medija i javnosti. Naročito jer su se pojavila pitanja o tome da li je premijer adekvatno prijavio svoje kripto‑ulaganje relevantnim organima, te da li je profit ili gubitak nastao tim investiranjem uopšte bio predmet transparentnih prijava imovine.

Kritičari tvrde da je upravo ta veza, između istaknutog političara i osnivača jednog od najvećih kripto skandala, ostavila ozbiljan reputacijski udar na Crnu Goru, pogotovo u kontekstu međunarodnih nastojanja da se finansijska tržišta i tehnologije kao što je blockchain uvedu u mainstream poslovanje uz adekvatnu regulaciju.