Pacijent Specijalne bolnice za psihijatriju “Dobrota”, Uroš Jegdić, osuđen za dvostruko ubistvo, izlazio je iz bolnice na adaptacione vikende, što je izazvalo brojne reakcije javnosti. Ministarstvo zdravlja pojašnjava da su svi izlazi pacijenata iz bolnice, uključujući i Jegdića, odobravani isključivo u skladu sa važećim propisima.

-Što se tiče odobravanja adaptacionih vikenda, isti su se odobravali pacijentu za kojeg se interesujete, kao i drugim pacijentima Specijalne bolnice “Dobrota”, isključivo u skladu s važećim propisima- naveli su iz Ministarstva zdravlja.

Odluke o izlascima donosili su nadležni načelnici sudskog odjeljenja, a u nekoliko slučajeva i direktor ustanove lično. Zdravstvene vlasti nijesu pokretale postupak provjere individualne odgovornosti zbog propusta u kotorskoj psihijatrijskoj ustanovi, iz koje je Jegdić, iako osuđen za dvostruko ubistvo, slobodno izlazio. Ministarstvo se poziva na Pravilnik o primjeni mjere bezbjednosti obaveznog liječenja i čuvanja, navodeći da adaptacioni vikendi nisu privilegija pojedinca, već medicinska i rehabilitaciona praksa koja se primjenjuje na sve pacijente sa izrečenim mjerama obaveznog liječenja.

Ove informacije Ministarstvo zdravlja dostavilo je “Vijestima” juče, nakon objave teksta -Šimun ćuti o ‘Dobroti’-, u kojem je ukazano da resor kojim rukovodi Vojislav Šimun (Pokret Evropa sad) od 2. jula nije odgovarao na pitanja o tome ko je i na osnovu čega odobrio Jegdiću izlazak iz bolnice. Pitanja su im dodatno upućena 21. jula i 15. avgusta.

Jegdić je u Višem sudu u Podgorici 5. novembra 2018. godine osuđen na 20 godina zatvora zbog ubistva komšija, bračnog para Dušana (64) i Bosiljke Kalezić (52), koje je ubio dok su spavali u barskom naselju Šušanj. Uz zatvorsku kaznu izrečena mu je i mjera obaveznog liječenja, zbog čega je smješten u Specijalnu bolnicu “Dobrota”, odakle su ga, kako tvrde nadležni, greškom počeli puštati na slobodne dane.

Iako je Lazaru Kaleziću, sinu stradalih, krajem marta objašnjeno da je direktor kotorske psihijatrije, dr Aleksandar Mačić, naveo kako se radi o -nenamjernom propustu- i da -doktor koji sada vodi odjeljenje nije bio svjestan da Jegdić ima istovremeno izrečenu kaznu zatvora i mjeru liječenja-, iz resora zdravlja su juče naveli da adaptacioni vikendi -predstavljaju dio medicinske i rehabilitacione prakse koja se primjenjuje na sve pacijente sa izrečenim mjerama obaveznog liječenja-.

– Napominjemo da se radi o događaju koji je od strane nadležnih organa obrađen prije više od tri mjeseca, a sve službene procedure i zakonom propisane radnje su preduzete u predviđenim rokovima. Podsjećamo da je Specijalna bolnica ‘Dobrota’ redovno izvještavala nadležni sud u skladu sa odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija i Pravilnika o primjeni mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi. Odluke o adaptacionim vikendima donosili su nadležni načelnici sudskog odjeljenja, a u nekoliko slučajeva i direktor ustanove lično- piše u dostavljenim odgovorima.

Ministarstvo je naglasilo da adaptacioni vikendi nemaju nikakve veze sa pravosnažnom presudom kojom je Jegdiću izrečena kazna zatvora, već su -dio medicinske i rehabilitacione prakse koja se primjenjuje na sve pacijente sa izrečenim mjerama obaveznog liječenja-. Član Pravilnika na koji se resor poziva definiše da se u treću grupu razvrstavaju oni čije je liječenje pri kraju i kojima je potrebna resocijalizacija.

– Licima iz stava 1 ovog člana dozvoljeno je kretanje u okviru zdravstvene ustanove i primanje posjete bez nadzora zdravstvenog radnika i može mu se odobriti posjeta porodici u trajanju do sedam dana-, navodi se u Pravilniku Ministarstva zdravlja.

Ministarstvo je dodalo da adaptacioni vikendi nijesu realizovani bez saglasnosti porodice pacijenta niti bez prethodne pozitivne procjene stručnog osoblja, te da je pacijent tokom izlazaka -pokazivao bezincidentno ponašanje-. Takođe, Ministarstvo je podsjetilo na odredbe Zakona o zaštiti prava pacijenata, koji garantuju pravo na human tretman i dostojanstvo, uključujući kretanje kada ne postoji zdravstvena kontraindikacija.

– Ministarstvo zdravlja nije pokretalo postupke provjere individualne odgovornosti jer, na osnovu informacija iz Specijalne bolnice ‘Dobrota’ i Višeg državnog tužilaštva, nije utvrđeno postojanje namjernog ili grubog propusta u radu zdravstvenih radnika. Sve izjave zaposlenih su već prikupljene od strane Višeg državnog tužilaštva, a eventualna dalja postupanja biće preduzeta ukoliko tužilaštvo utvrdi postojanje osnovane sumnje o bilo kakvom prekršaju, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti-, naveli su iz resora zdravlja.

Iz Ministarstva su posebno istakli da resor, u skladu sa zakonom, nema nadležnost nad neposrednim nadzorom nad izvršenjem sudskih mjera bezbjednosti, -što je isključiva nadležnost sudskih i pravosudnih organa-.

– Ministarstvo redovno vrši nadzor nad kvalitetom zdravstvene zaštite, ali ne odlučuje o primjeni sudskih mjera. Ističemo i da zdravstveni radnici ni u jednom trenutku samostalno ne tumače sudske presude, niti donose odluke o ukidanju ili izmjeni mjera bezbjednosti, već isključivo postupaju po nalogu suda i u okviru svojih profesionalnih ovlašćenja-, naglašeno je u odgovorima.

Ministarstvo je pojasnilo i da se u Specijalnoj bolnici “Dobrota” liječi gotovo sedam puta više sudskih pacijenata nego što je predviđeno kapacitetom sudskog odjeljenja. – Trenutno u Specijalnoj bolnici “Dobrota” borave 134 sudska pacijenta od ukupno 250 hospitalizovanih lica, dok je sudsko odjeljenje projektovano na 21 krevet. Ovaj disbalans dodatno potvrđuje dugogodišnji sistemski problem zbog nepostojanja zatvorske bolnice, i podsjećamo da je privremeno sudsko odjeljenje otvoreno još 2006. godine. Ovo stanje je konstatovano i od strane Evropskog komiteta za prevenciju torture (CPT), kao i Zaštitnika ljudskih prava-, objasnili su.

Ministarstvo je naglasilo da ostaje otvoreno za saradnju i transparentno informisanje javnosti, ali da je neophodno ukazati na sistemski problem preopterećenosti Specijalne bolnice “Dobrota” pacijentima u sistemu izvršenja krivičnih sankcija. – Podsjećamo da od 2006. godine, kada je otvoreno sudsko odjeljenje, pitanje izgradnje specijalizovane zatvorske bolnice nije riješeno, što značajno opterećuje zdravstveni sistem-, zaključili su iz Ministarstva zdravlja.