Od 815 prijavljenih kandidata koji će biti primljeni u službu prema javnom pozivu Uprave policije, samo jedan kandidat biće raspoređen na Cetinje, i to na poslove opšte nadležnosti, uključujući održavanje javnog reda i mira, kao i saobraćajnu sigurnost, prenosi Pobjeda.
Ovaj podatak izazvao je zabrinutost i postavio pitanje: kako je moguće da grad s tako velikim brojem zločina u posljednjih godinu dana, među kojima se izdvaja i stravičan masakr na Cetinju, bude tako nedovoljno pokriven policijskom zaštitom?
Ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović, u ponedeljak je pozvao sve mlade ljude da se prijave na ovaj javni poziv, koji traje od 17. januara do 5. februara, ističući da je ovo prilika za sve ambiciozne i energične pojedince da postanu dio promjena i doprinesu sigurnosti države. Kako je kazao, proces zapošljavanja će biti potpuno transparentan i zasnovan na visokim standardima profesionalnosti i integriteta.
Međutim, ministarove riječi su u velikom kontrastu sa stvarnim stanjem u bezbjednosnom sektoru, čiji problemi postaju sve očigledniji. Naime, podatak da će samo jedan policajac biti raspoređen na Cetinje, dok će druge opštine poput Šavnika i Virpazara dobiti veći broj policajaca, jasno pokazuje da sigurnost prijestonice nije prioritet.
Zanimljivo je da se javni poziv održava neposredno nakon još jedne tragedije koja je pogodila Cetinje. Prije 17 dana, u ovom gradu dogodio se masakr u kojem su ubijena dva dječaka i 11 drugih osoba, dok su tri osobe teško ranjene. Međutim, i nakon ovog zločina, situacija u kojoj se nalazi cetinjska policija ostaje gotovo nepromijenjena. Prijavljeni kandidati koji budu primljeni u službu neće biti raspoređeni u grad s velikim bezbjednosnim izazovima, već u opštine koje, po svemu sudeći, nemaju isti nivo ugroženosti.
Sociološki i politički aspekt ove situacije još više je naglašen kada se pogleda prošlost ministra Šaranovića. Tokom njegovog mandata, Crna Gora je zabilježila tragične gubitke – čak 29 ubijenih osoba. Uprkos tome, Šaranović se nije osjećao moralno odgovornim da podnese ostavku nakon zločina, a samo dva dana nakon masakra na Cetinju, održana je komemoracija kojoj, iz nekog razloga, nisu prisustvovali ni ministar Šaranović, niti potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednost, Aleksa Bečić. Ovakav nedostatak odgovornosti izazvao je buru u javnosti i postavio pitanje njegove sposobnosti da vodi ministarstvo u kriznim vremenima.
Izvor Pobjede iz bezbjednosnog sektora podvlači da je javni poziv zapravo potvrda da niko, ni nakon tragičnog događaja u Medovini, nije razmišljao da se poveća broj policajaca na Cetinju. Naime, Medovina, koja je bila pozornica za stravičan zločin Vuka Borilovića, jasno je pokazala da nije bilo dovoljno policijskih snaga, a ni bilo kakve reakcije odgovarajućih vlasti na ovaj problem. Kako izvori tvrde, nova sistematizacija zaposlenih koja je usvojena u decembru 2024. godine, nije predvidjela značajnije povećanje broja radnih mjesta, čime je ostala otvorena opasnost da se slična tragedija ponovi.
Šaranović se, ipak, hvali novim sistemom zapošljavanja, koji bi trebalo da donese “transparentnost” i “najviše standarde profesionalnosti”. Prema njegovim riječima, kandidati će proći kroz četiri provjere, uključujući provjeru psiho-fizičkih sposobnosti, integriteta i profesionalnih kompetencija, te testove znanja i vještina. No, pitanje je da li će ovo zaista biti dovoljna zaštita za građane, ili će, u stvarnosti, ovakav pristup samo biti kozmetička promjena bez realnog uticaja na bezbjednost.
Podaci iz izvještaja Evropske komisije takođe govore o smanjenju broja policajaca u Crnoj Gori, što nije prošlo bez posljedica. Prema izvještaju, broj policajaca je opao sa 4.537 u 2021. godini na 3.980 u 2022. godini, a značajan broj iskusnih i obrazovanih policijskih službenika je odlučio otići u prijevremenu penziju zbog demotivacije i nesigurnosti u profesionalnoj karijeri. Ovaj trend samo je pogoršao situaciju, jer su politički podobni kadrovi došli na visoke pozicije, često bez jasnih kriterijuma ili prethodnih profesionalnih uspjeha.
Tužna stvarnost crnogorske policije postala je jasno vidljiva i u augustu 2022. godine, kada je stravični masakr u Medovini ogolio sve propuste u sistemu. Tokom zločina, policija je bila potpuno nedjelotvorna, a iz izvještaja se vidi da su policajci čak 40 minuta čekali da krenu u akciju, dok je Borilović ubijao svoje sugrađane.
Iako je nakon ovog događaja uslijedila krivična prijava protiv načelnika policije zbog nesavjesnog postupanja, odgovorni za bezbjednost i dalje ostaju na svojim pozicijama. U novoj sistematizaciji, stanje na Cetinju i dalje ostaje kritično, s činjenicom da će grad dobiti samo jednog policajca, dok je u drugim opštinama zatraženo više kadrova.
S obzirom na sve ove činjenice, postavlja se ključno pitanje: Koliko će nova zapošljavanja stvarno poboljšati bezbjednost u Crnoj Gori? Iako ministar Šaranović tvrdi da je ovaj proces korak ka naprednim reformama, realnost ukazuje na to da se duboki problemi u crnogorskoj policiji ne mogu riješiti samo promjenama u sistematizaciji radnih mjesta i transparentnosti zapošljavanja. Bez konkretnih akcija na terenu, bezbjednost građana, posebno onih u ugroženim područjima poput Cetinja, ostaje na veoma klimavim osnovama.
Komentariši