Loši uslovi rada, nedovoljni prostorni kapaciteti i neadekvatni bezbjednosni standardi konstanta su već godinama kada je riječ o pravosudnim institucijama, naročito na teritoriji Podgorice. Izgradnja pravosudnog kompleksa, poznatog kao Palata pravde, najavljuje se već tri godine, ali ni temelji objekta nijesu počeli da se rade. Ovaj objekat trebao bi da bude najveća investicija u pravosudnom sektoru posljednjih decenija, ali je već treći put promijenjena lokacija njegove gradnje.

Kako se formira nova vlada ili dolazi novi ministar pravde, tako Palata pravde dobija novu adresu.

Dok je ministar pravde bio Marko Kovač, odlučeno je da kompleks bude izgrađen na Starom aerodromu. Njegov nasljednik Andrej Milović povukao je ovu odluku, smatrajući da objekat treba da bude u “urbanom jezgru grada”, predviđajući parcelu u naselju Zabjelo. Međutim, Vlada u kojoj je ministar pravde Bojan Božović prošle sedmice je ponovo odlučila da objekat bude na Starom aerodromu. Datum početka izgradnje i useljenja pravosudnih institucija još uvijek nije poznat.

Redakcija “Dana” uputila je Ministarstvu pravde pitanja o ovom projektu, ali odgovori nijesu stigli, nastavljajući praksu višemjesečnog ignorisanja novina.

Prema informacijama o prostornim kapacitetima pravosudnih organa u Podgorici, planirano je da Palata pravde bude organizovana u tri funkcionalno povezane cjelina. Prva cjelina obuhvata Osnovni i Viši sud u Podgorici, najveći pravosudni entitet sa značajnim brojem zaposlenih i predmeta. Drugu cjelinu čine Privredni i Upravni sud Crne Gore, karakterisani kao manje prostorne jedinice sa visokim standardima pristupačnosti i specifičnim sudnicama. Treća cjelina uključuje Vrhovno, Više, Osnovno i Specijalno državno tužilaštvo te Specijalno policijsko odjeljenje, koji dijele bezbjednosne zahtjeve i usko sarađuju.

U informaciji Vlade se ističe da je stanje infrastrukture pravosudnih organa u Podgorici i širom Crne Gore sistemski nezadovoljavajuće, što je potvrđeno domaćim i međunarodnim analizama. Takvi nalazi ukazuju na to da infrastruktura predstavlja jednu od najosjetljivijih tačaka pravosudnog sistema, sa direktnim uticajem na efikasnost, dostupnost i bezbjednost pravde.

Opština Podgorica imala je još 2009. godine izrađenu projektnu dokumentaciju za Palatu pravde, koja je trebala objediniti institucije pravosuđa, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP). Međutim, punih 16 godina kasnije projekat još nije realizovan. Planska dokumentacija je izrađena 2009. godine, ali je rebalansom budžeta odložen početak izgradnje. Tada je planirano da se u objektu smjeste Sudski savjet, Vrhovni sud, Apelacioni, Viši, Osnovni i Privredni sud, te vrhovni, viši i osnovni državni tužilac sa nadležnostima za organizovani kriminal.

Sredinom ove godine objavljeno je da Ministarstvo pravde sa zvaničnicima Glavnog grada usaglašava lokaciju za izgradnju pravosudnog kvarta, koji bi obuhvatao oko 20.000 kvadrata. Analize postojećeg prostora pokazale su da sudovi i državno tužilaštvo trenutno raspolažu sa oko 13.765 kvadrata bruto prostora, dok je samo za četiri suda (Osnovni, Viši, Privredni i Upravni) potrebno više od 29.000 kvadrata.

U svim analiziranim objektima uočava se kritičan manjak radnog prostora, nedostatak posebnih sudnica, kancelarija za sudije i tužioce, te funkcionalnih prostora za stranke, svjedoke, advokate i pisarnice. Arhivska građa često se skladišti u hodnicima, pomoćnim prostorijama ili neuređenim tavanskim prostorima, dok nedostatak centralnog arhiva u pojedinim gradovima remeti redovno izlučivanje arhivskog materijala. U nekim slučajevima institucije nemaju ni osnovnu arhivsku prostoriju.

Bezbjednost objekata u kojima funkcionišu ključne institucije pravosuđa, naročito one koje se bave borbom protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, ocijenjena je kao zabrinjavajuće niska. Većina objekata nema elektronsku kontrolu pristupa niti evidentiranje ulazaka i izlazaka. Fizičko obezbjeđenje je sistemski neregulisano – još ne postoje propisi za pravosudnu policiju, a Uprava policije nema kapacitete za kontinuirano obezbjeđenje. Neke institucije angažuju privatne agencije, što predstavlja dodatni rizik, naročito u objektima sa osjetljivim predmetima i povjerljivim dokazima. Video-nadzor često je pod kontrolom privatnih lica, dok planovi evakuacije ne postoje ili nijesu ažurirani.

– Uslovi u kojima funkcionišu Specijalno državno tužilaštvo, Viši sud i Specijalno policijsko odjeljenje u Podgorici predstavljaju ozbiljan rizik po bezbjednost zaposlenih, svjedoka, podataka i ukupnog integriteta postupaka, navedeno je u informaciji Vlade.