Nakon što je Vrhovni sud Crne Gore odbacio kao nedozvoljen zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva za zaštitu zakonitosti u predmetu poznatom kao “Telekom”, otvoreno je novo poglavlje u višegodišnjoj pravosudnoj priči o privatizaciji nekadašnje državne kompanije, a sagovornici “Vijesti” ocjenjuju da se radi o testu integriteta institucija.
U međuvremenu, Vrhovno državno tužilaštvo (VDT), kojim rukovodi Milorad Marković, nije odgovorilo na pitanja da li će nakon stava Vrhovnog suda preispitati raniji zaključak da je predmet “Telekom” zastario, niti da li će prihvatiti stav Višeg suda da i dalje postoji prostor za ispitivanje sumnji u primanje mita tokom privatizacije.
Podsjetimo, VDT je 13. maja uputio Vrhovnom sudu zahtjev za zaštitu zakonitosti u ovom slučaju, ali je taj zahtjev odbijen kao nedozvoljen.
Vrhovni sud je, međutim, u svom obrazloženju dodatno ukazao da bi sprovođenje dokaznih radnji – kojima se tužilaštvo ranije protivilo – moglo otvoriti mogućnost da VDT ponovo preuzme gonjenje u ovom predmetu.
Na tu mogućnost ukazuje se i u saopštenju suda, u kojem se navodi da bi upravo istražne radnje mogle omogućiti tužilaštvu nastavak postupka.
Viši sud u Podgorici je ranije zauzeo stav da predmet “Telekom” nije apsolutno zastario, i to u dijelu koji se odnosi na krivično djelo primanja mita. Tu odluku potpisuje sudija Zoran Radović.
U ranijoj fazi postupka, Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu koju je podnijela Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), uz obrazloženje da je nastupila apsolutna zastara. Tu odluku donijela je specijalna tužiteljka Ana Perović-Vojinović, a u Vrhovnom državnom tužilaštvu je potvrđena od strane tužioca Veljko Rutović.
Nakon toga, Kancelarija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, postupajući po predlogu Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije i zaključku Vlade Crne Gore, preuzela je krivično gonjenje kao supsidijarni tužilac u ime države.
U ovom predmetu se pominju bivši predsjednik države Milo Đukanović, njegova sestra Ana, kao i nekadašnji predstavnici HLT fonda, kompanije “Monte Adria” i Mađar telekoma: Oleg Obradović, Veselin Barović, Damjan Hosta i Tomaš Marvai.
Član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Mladen Tomović ocijenio je da odluka Vrhovnog suda potvrđuje ispravnost postupanja tog tijela, koje je ranije iniciralo da se postupak nastavi preko Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa.
On navodi da je riječ o dijelu šire borbe protiv korupcije i jačanja koordinacije institucija, ali i naglašava da je ključni izazov dosljedna primjena zakona bez selektivnosti.
Tomović ističe da međunarodni partneri i domaća javnost s pravom očekuju da se predmeti visoke korupcije pretvore u konkretne optužnice, te da se time poveća povjerenje u pravosuđe. Takođe podsjeća na važnost primjene Krivičnog zakonika, Zakonika o krivičnom postupku, Zakona o oduzimanju imovinske koristi, Zakona o sprečavanju korupcije i Strategije za borbu protiv korupcije 2024–2028.
Iz Nacionalnog savjeta poručuju da je cilj demontaža sistema klijentelizma, nepotizma i korupcije, ali upozoravaju da bez dosljedne primjene zakona rezultati ostaju ograničeni.
Sa druge strane, zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac ocjenjuje da je odluka Vrhovnog suda još jedan pokazatelj institucionalnog lutanja i izbjegavanja da se afera “Telekom” dovede do kraja.
On podsjeća da su međunarodne istrage, uključujući postupke u Sjedinjenim Američkim Državama, već utvrdile postojanje koruptivnih isplata povezanih sa privatizacijom, dok je u Crnoj Gori, kako kaže, izostala politička i institucionalna volja da se slučaj okonča.
Milovac smatra da odluka ponovo otvara pitanje odgovornosti dijela pravosuđa i tužilaštva koje je godinama omogućavalo da predmet ostane u proceduralnim blokadama, bez konačnog epiloga.
On dodaje da bez ozbiljnog vetinga u pravosuđu neće biti moguće izgraditi institucije koje mogu da procesuiraju visoku korupciju, posebno kada su u pitanju politički najmoćniji akteri.
Prema njegovim riječima, odluka Vrhovnog suda znači da ostaje na snazi stav Višeg suda da u predmetu “Telekom” nije nastupila zastarjelost, što formalno ostavlja prostor da se postupak nastavi.
Milovac naglašava i da je ključno utvrditi odgovornost svih koji su godinama omogućavali blokade postupka umjesto fokusiranja na samu suštinu slučaja i eventualnu korupciju u privatizaciji.
Iz kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica poručuju da je očekivanje da institucije nastave postupanje objektivno i u skladu sa zakonom, kako bi javnost dobila odgovore u ovom slučaju.
Oni tvrde da predmet “Telekom” nije zastario i da su uklonjene prepreke za utvrđivanje činjenica o korupciji kojom je, kako navode, država oštećena.
U saopštenju se ističe da je riječ o slučaju prodaje jednog od najvrednijih državnih preduzeća, uz navode o protivzakonitim uticajima na tajnim sastancima i primanju mita kroz fiktivne i antidatirane konsultantske ugovore.
Takođe se podsjeća da u pravosnažnim odlukama u Sjedinjenim Američkim Državama postoji obilje dokaza, te se pozivaju nadležni organi u Crnoj Gori da dovedu odgovorne pred lice pravde.
Na kraju, uprkos različitim tumačenjima i pravnim stavovima, slučaj “Telekom” i dalje ostaje otvoren kao jedno od ključnih pitanja odnosa pravosuđa prema korupciji visokog nivoa u Crnoj Gori.
Komentariši