U više gradova Crne Gore posljednjih dana zabilježeno je značajno pogoršanje kvaliteta vazduha, upozoravaju iz NVO Green Home. Najlošija situacija trenutno je u Baru i Podgorici, gradovima koji su prethodnih dana bili pogođeni velikim požarima.

Kako je za Pobjedu ocijenila izvršna direktorica te organizacije Azra Vuković, podaci sa mjernih stanica Agencije za zaštitu životne sredine pokazuju da je najalarmantnije stanje u Podgorici, na lokaciji Gornje Mrke, gdje su registrovane visoke koncentracije azot dioksida i ozona.

– U Crnoj Gori pogoršan kvalitet vazduha uglavnom karakteriše zimske mjesece, kada zbog individualnog grijanja i meteoroloških uslova imamo povećan sadržaj zagađujućih materija. Međutim, posljednjih dana svjedočimo seriji ozbiljnih požara širom države, koji osim materijalne štete i gubitka biljnog i životinjskog svijeta, značajno doprinose i pogoršanju kvaliteta vazduha. Podaci pokazuju da je najlošije stanje bilo u Baru i u Podgorici, dok su zabilježene povećane vrijednosti PM2.5 i PM10 čestica u glavnom gradu – istakla je Vuković.

Ona je dodala da povećane koncentracije zagađujućih čestica imaju snažan uticaj na zdravlje ljudi, posebno na ranjive kategorije poput hroničnih bolesnika, starijih osoba i djece.

–  Preporučujemo da građani redovno prate savjete Instituta za javno zdravlje i da u što većoj mjeri izbjegavaju boravak na otvorenom, naročito u blizini požara i opožarenih područja. Kratkoročno posmatrano, važno je smanjiti fizičke aktivnosti na otvorenom, dok je dugoročno neophodno obnavljati zelene površine i opožarena područja, ali planski i stručno, kako se ne bi napravila veća šteta – naglasila je Vuković.

Oporavak prirode

Govoreći o oporavku prirode, Vuković je naglasila da je u ovom trenutku teško precizirati koliko će vremena biti potrebno za regeneraciju uništenih ekosistema.

–  Znamo da su požari nanijeli ozbiljnu štetu prirodi Crne Gore – biljkama, životinjama i ukupnoj biološkoj raznolikosti. Posljedice će se osjećati godinama. Požari dovode do gubitka vegetacije, zagađenja zemljišta i vazduha, povećavaju rizik od erozije, klizišta i poplava, te mijenjaju hemijski sastav tla i vodene ekosisteme – kazala je ona.

Prema njenim riječima, jedan od najvećih rizika je gubitak biodiverziteta, jer se neke vrste sporo oporavljaju, dok invazivne lakše zauzimaju opožarena staništa.

–  Požari ne samo da ubrzavaju klimatske promjene, već smanjuju sposobnost prirode i društva da se na njih prilagode – zaključila je Vuković.

Šta su PM čestice?

Čestice PM10 su prečnika manjeg od 10 mikrometara i mogu da dospiju do gornjih disajnih puteva, izazivajući probleme kod osoba sa respiratornim i srčanim oboljenjima. Još opasnije su čestice PM2.5, prečnika manjeg od 2,5 mikrometra, jer mogu prodrijeti duboko u pluća i krvotok, izazivajući ozbiljne zdravstvene tegobe.

Američka agencija za zaštitu životne sredine (EPA) je 7. februara 2024. usvojila novi standard za PM u vazduhu, u skladu sa najnovijim naučnim istraživanjima koja potvrđuju povezanost čestičnog zagađenja i zdravlja.