U zetskom naselju Botun već danima traje dežurstvo mještana koji pod šatorom čuvaju lokaciju u blizini nekadašnje industrijske zone Kombinata aluminijuma (KAP), gdje je planirana izgradnja kolektora za prečišćavanje otpadnih voda. Dio mještana je šator postavio još prošlog petka, najavljujući da će ostati na lokaciji sve do referenduma u Zeti 14. decembra, naročito ako bi podgoričke vlasti pokušale da ranije otpočnu radove.

Među onima koji svakodnevno borave na terenu je i Duško Stijepović, koji za “Vijesti” objašnjava da mještani Botuna neće osporavati izgradnju postrojenja ukoliko stanovnici ostatka Zete na referendumu podrže taj projekat. Kako kaže, odluka većine mora biti uvažena.

– Radi se o osnovnim demokratskim principima. Vox populi, vox dei – glas naroda je glas Boga – poručuje on, uvjeren da je jedini ispravan put poštovanje volje građana.

Stijepović navodi da su se mještani više od 20 godina borili protiv lokacije predviđene za izgradnju kolektora, te da su predlagali alternativno rješenje – parcelu u blizini mosta Luča. U međuvremenu, dodaje, podršku su im u prethodnim danima uputili predstavnici gotovo svih političkih partija iz Zete, pa čak i opozicione strukture.

– To nam je dokaz da se Zeta ujedinila oko toga da ne tražimo ništa osim zdravog vazduha, zemlje i životne sredine. To je garantovano Ustavom. Ne interesuju nas ni položaji ni privilegije – samo uslovi za normalan život –  kaže on.

Ipak, uprkos pozivima na razgovor koje su mještani uputili gradonačelniku Saši Mujoviću, premijeru Milojku Spajiću, ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, kao i drugim državnim zvaničnicima, Stijepović tvrdi da im se niko nije zvanično obratio.

Navodi i da ne zna da li se oglasio predsjednik države Jakov Milatović, te dodaje da bi bilo korisno da predstavnici institucija započnu otvoren dijalog.

„Nije važno ko kome treba da dođe u posjetu. Bitno je samo da budemo zajedno i da konačno probamo da riješimo ovaj veliki problem“, kaže Stijepović.

Padobran političkih poruka i strah od osporavanja referenduma

Iz Glavnog grada ranije su više puta poručivali da je izgradnja kolektora neophodna jer Podgorici prijeti gubitak oko 100 miliona eura – kako iz sredstava Evropske unije, tako i kroz potencijalne penale izvođaču radova, turskoj kompaniji, ukoliko projekat izostane.

Na pitanje očekuju li da gradska administracija eventualno ospori rezultate referenduma ukoliko Zećani odbace lokaciju u Botunu, Stijepović odgovara da vjeruje da će vlasti pokušati da „urade sve što je moguće“ kako bi promijenile tok događaja.

– Zauzet je oštar stav prema nama i pokrenuta je medijska kampanja sa svih nivoa. Vjerujemo da će nas ubjeđivati do kraja ili čak pokušati da grade na silu. Većina Zećana će, uvjeren sam, reći ‘ne’ ovakvom postrojenju koje smatramo zastarjelim i neadekvatnim, iako postoje modernija i bolja rješenja – kaže on.

Budžetom planirano 17 miliona eura, izdavanje dozvole već završeno

Prema Nacrtu odluke o budžetu Podgorice za narednu godinu, za izgradnju kolektora predviđeno je više od 17 miliona eura. Gradska administracija je nedavno obezbijedila i građevinsku dozvolu, ali mještani Botuna poručuju da gradnju neće dozvoliti.

Istovremeno, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) odbilo je krajem oktobra žalbu mještana na odluku Agencije za zaštitu životne sredine, kojom je data saglasnost na elaborat o procjeni uticaja projekta.

Podgorica se trenutno suočava sa dvostrukom prijetnjom: ekološkom katastrofom zbog zastarjelog postrojenja koje prečišćava vode za svega 55.000 stanovnika – tek četvrtinu grada – i finansijskim kolapsom, jer bi zbog potpisanih ugovora mogla platiti 100 miliona eura ukoliko radovi ne počnu do kraja godine. Nerješavanje pitanja otpadnih voda moglo bi uticati i na zatvaranje poglavlja 27, što bi usporilo evropski put države.

Stručnjaci iz Beograda: Elaborat nepotpun, rješenja zastarjela

Na tribini organizovanoj u KIC-u Zeta u Golubovcima, profesori Univerziteta u Beogradu Čedo Maksimović i Aleksandar Jovović ocijenili su da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu nepotpun. Ukazali su da planirano postrojenje koristi staru tehnologiju i da postoje modernija, „elegantnija“ rješenja.

Podsjetili su i da u dokumentu nedostaju ključni tehnički podaci – od izgleda kotlarnice do informacija o biofilterima.

Tribina je okupila veliki broj političkih aktera, među kojima su bili predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.

Sekulić: Sve je već rečeno – tamo gdje treba

Tokom emisije “Reflektor” na Televiziji “Vijesti”, direktor Vodovoda i kanalizacije Aleksandar Nišavić i profesor Maksimović pomenuli su i profesora Gorana Sekulića, koji je bio na čelu Komisije za reviziju projekta.

Maksimović je naglasio da cijeni Sekulićevu ocjenu i da ga često konsultuje, ali je dodao da je u projektu „mnogo stvari propušteno“ i da brojni segmenti nijesu završeni.

Sekulić je, međutim, kazao za “Vijesti” da ne želi da daje dodatne izjave, jer je svoje mišljenje već iznio „tamo gdje je trebalo“.

– Svako ima pravo da kaže šta hoće – kratko je zaključio.