Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori uputila je jasan zahtjev nadležnim institucijama da bez odlaganja i temeljno ispitaju navode o mogućim nepravilnostima u postupku izbora članova Savjeta RTCG i obezbijede punu usklađenost sa važećim zakonodavstvom. Iz Brisela je naglašeno da su dosljedna primjena medijskog zakonodavstva i transparentne procedure imenovanja članova Savjeta od ključnog značaja za slobodu medija i vladavinu prava, kao i za obaveze Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji, piše Pobjeda.

Upozorenja iz Brisela dolaze u trenutku kada domaće institucije, kako tvrde nevladine organizacije, ne pokazuju spremnost da same sprovedu provjere. Skupština Crne Gore, prema njihovim navodima, i dalje ne odgovara na zahtjeve za uvid u dokumentaciju kandidata za članove Savjeta RTCG, iako su zakonski rokovi odavno istekli.

U isto vrijeme, rastu optužbe o institucionalnom ćutanju i nedostatku transparentnosti, dok nevladin sektor poručuje da je povjerenje u sistem ozbiljno narušeno. Organizacije navode da su se, zbog takvog stanja, obratile direktno Briselu, jer, kako tvrde, domaće institucije „simuliraju vladavinu prava“.

Iz Delegacije EU je saopšteno da su upoznati sa navodima o mogućim nepravilnostima u vezi sa jednim od tri kandidata koje je Administrativni odbor Skupštine uputio plenumu, te su pozvali nadležne organe da bez odlaganja sprovedu provjere i obezbijede transparentan postupak.

Nije precizirano na kojeg kandidata se odnose primjedbe, ali se u postupku pominju Pavle Radovanović, Amar Škrijelj i Radenko Lacmanović, dok su ranije primjedbe nevladinih organizacija bile usmjerene i na već eliminisanog Veselina Drljevića, kao i na Škrijelja, koji je predložen iz reda organizacija koje djeluju u oblasti ljudskih prava.

Dok institucije ne odgovaraju, nevladine organizacije tvrde da je sistem selekcije kandidata duboko kompromitovan. One su “Pobjedi” navele da i dalje traže uvid u kompletnu dokumentaciju kandidata, uz tvrdnju da svaki nedostatak formalnih uslova dovodi u pitanje validnost kandidatura, uključujući i obavezu da organizacije predlagači imaju minimalni godišnji budžet od 3.000 eura i dokazive aktivnosti u prethodne tri godine.

U tim analizama, organizacije tvrde da pojedini predlagači ne ispunjavaju propisane kriterijume, te da su se svi morali potpisom obavezati pod krivičnom odgovornošću da ispunjavaju zakonske uslove. Kako navode, dostupni podaci, po njihovoj ocjeni, ukazuju da dio organizacija taj prag ne dostiže.

Zbog sumnji u pravilnost provjera, protiv sekretarke službe Administrativnog odbora Goranke Vučinić i NN lica iz službe već je podnijeta krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. Nevladine organizacije tvrde da su zbog propusta u provjeri dokumentacije na spiskovima podrške završavale i organizacije koje ne postoje ili ne ispunjavaju zakonske uslove, dok reakcija tužilaštva još nije stigla.

Istovremeno, Skupština Crne Gore i dalje ostaje bez odgovora na zahtjeve za pristup informacijama koje su podnijeli Media centar još 18. maja i Institut za medije Crne Gore 4. juna, iako su, kako se navodi, svi zakonski rokovi istekli. Odgovornost za takvo stanje nevladine organizacije pripisuju predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću i generalnom sekretaru, uz ocjenu da se zahtjevi sistematski ignorišu.

Na dodatna pitanja o razlozima ćutanja, pravnom osnovu uskraćivanja dokumentacije i nastavku izbornog procesa, odgovori Skupštine nijesu dostavljeni ni Pobjedi, iako je Administrativni odbor u međuvremenu već donio odluku o kandidatima.

U toj odluci, Administrativni odbor je konstatovao da kandidat Veselin Drljević ne može biti član Savjeta RTCG, pozivajući se na član 22 stav 1 tačka 8 Zakona o nacionalnom javnom emiteru. Istovremeno je utvrđen prijedlog da u Savjet budu imenovani Radovanović, Škrijelj i Lacmanović, uz najavu novog konkursa za člana iz reda nevladinih organizacija iz oblasti medija.

Nevladin sektor je takav potez ocijenio kao „školski primjer političke korupcije“, tvrdeći da se umjesto transparentnog procesa otvara prostor za političko filtriranje kandidata. Posebno se osporava činjenica da umjesto kandidata koji, po njihovoj ocjeni, ispunjava uslove – Olivera Nikolić – nije uvrštena na konačnu listu, već je najavljen novi konkurs.

Među potpisnicima tih stavova je i sama Olivera Nikolić, kandidatkinja čije uvrštavanje organizacije traže, uz ocjenu da se time pokazuje da cilj nije zakonit postupak, već politički kontrolisan Savjet.

U istim reakcijama se navodi da Škrijelj, prema njihovim tvrdnjama, nije javno zatražio objavljivanje dokumentacije, dok su opozicioni poslanici, kako tvrde NVO, u preliminarnim uvidima utvrdili da je značajan broj organizacija sa liste podrške otpao zbog neispunjavanja kriterijuma.

Dodatno, organizacije ukazuju i na ćutanje ključnih institucija i funkcionera, uključujući potpredsjednika Vlade za politički sistem i borbu protiv korupcije Moma Koprivice, ministarku kulture i medija Tamaru Vujović i premijera Milojka Spajića, uz tvrdnju da izostaje institucionalna reakcija na ozbiljne optužbe.

Posebno se naglašava da eventualni sudski epilog, koji se očekuje tek krajem 2027. i početkom 2028. godine, može doći u trenutku kada države članice EU budu odlučivale o prijemu Crne Gore, što dodatno povećava političku težinu slučaja.

Krivična prijava već je podnijeta i protiv službenika zbog, kako se navodi, namjernih propusta u provjeri dokumentacije, dok organizacije najavljuju njeno proširenje nakon što im bude omogućen uvid u kompletan materijal.

U cijelom procesu dodatnu težinu dobija i ranija pravosnažna presuda koja je dovela do isključenja jednog od kandidata. Viši sud u Podgorici je potvrdio presudu kojom je Veselin Drljević, kao bivši predsjednik i član Savjeta RTCG, osuđen za zloupotrebu službenog položaja na uslovnu kaznu od sedam mjeseci zatvora, uz rok provjere od dvije godine.

Presudom je utvrđeno da su on i ostali osuđeni članovi Savjeta glasali za ponovni izbor Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG, iako su znali da je prethodni izbor poništen zbog neispunjavanja zakonskih uslova.

Nakon njegovog isključenja i ostavke člana Naoda Zorića, Savjet RTCG ostao je u krnjem sastavu i bez kvoruma, što znači da ne može donositi odluke niti vršiti nadzor nad radom javnog servisa. Na takvo stanje je ranije upozorio i vršilac dužnosti predsjednika Savjeta Vladimir Drekalović, navodeći da je rješenje problema sada na Skupštini.

Dok Brisel traži provjere, Skupština ćuti, a nevladine organizacije tvrde da institucije sistemski izbjegavaju odgovornost, slučaj izbora Savjeta RTCG ostaje otvoren kao jedan od najspornijih primjera netransparentnosti u javnim imenovanjima u Crnoj Gori.

Izbor članova Savjeta RTCG “školski primjer političke korupcije”, tvrdi više NVO