Više od polovine građana Crne Gore vjeruje da susjedne zemlje imaju značajan uticaj na odluke koje donosi crnogorska Vlada, pokazuju rezultati istraživanja koje je za Centar za demokratsku tranziciju (CDT) sproveden od 7. do 18. novembra. Istraživanje je obuhvatilo 1.000 ispitanika, a zamjenica izvršnog direktora CDT-a, Milena Gvozdenović, istakla je ključne nalaze i analize provedenog istraživanja.

Prema riječima Gvozdenović, istraživanje je provedeno u okviru aktivnosti koje imaju za cilj prevenciju radikalizacije društva, a obuhvatilo je stavove građana o regionalnim odnosima i njihovom uticaju na društvene, političke i međunacionalne procese u Crnoj Gori.

– Analizom percepcija građana o uticaju susjednih država na odluke Vlade, kao i o stanju bilateralnih odnosa, dobijamo jasniju sliku o faktorima koji doprinose polarizaciji, radikalizaciji i širenju antagonizirajućih narativa – kazala je Gvozdenović, dodajući kako mediji imaju važnu ulogu u informisanju građana i smanjenju uticaja lažnih informacija.

Prema nalazima istraživanja, čak 54,6 odsto ispitanika smatra da zemlje iz regiona imaju neki oblik uticaja na odluke crnogorske Vlade, dok 45,4 odsto smatra da taj uticaj nije prisutan. Od ispitanih koji smatraju da uticaj postoji, najveći procenat, njih 48,5 odsto, navodi Srbiju kao ključnog aktera, dok 11,9 odsto vjeruje da sve zemlje u regionu utiču na odluke crnogorskih vlasti.

Međutim, Hrvatska, Albanija i Bosna i Hercegovina imaju značajno niži procenat u ovoj analizi – samo 3,5 odsto ispitanika smatra da Hrvatska ima uticaj, dok su drugi navedeni subjekti gotovo zanemarljivi u ovoj percepciji. Takođe, oko 34,4 odsto ispitanika nije imalo mišljenje o ovom pitanju.

Osim regionalnog uticaja, istraživanje je pokazalo i stavove građana o napetostima u bilateralnim odnosima Crne Gore i Hrvatske. Tako je 34,4 odsto građana smatra da obje vlade snose podjednaku odgovornost za pogoršanje odnosa, dok manji procenat smatra da je odgovornost isključivo na jednoj strani.

Kada je riječ o regionalnim prioritetima Crne Gore, više od polovine ispitanika (54,9 odsto) smatra da su odnosi sa Srbijom znatno poboljšani nakon promjene vlasti 2020. godine, dok samo 14 odsto ispitanih ima negativan stav u vezi ovoga. Neutralan stav ima oko 31,1 odsto građana.

Prema nalazima, Vlada Crne Gore je, prema mišljenju 42,9 odsto građana, previše fokusirana na odnose sa Srbijom, na račun drugih spoljnopolitičkih prioriteta. S druge strane, 29,7 odsto ispitanih nije saglasno sa ovom tvrdnjom, dok 27,4 odsto ima neutralan stav po ovom pitanju.

Građani imaju različite stavove i o tome koji odnosi treba da budu prioritet za Crnu Goru. Prema istraživanju, čak 52,3 odsto ispitanika vjeruje da je važno održati podjednako dobre odnose i sa Srbijom i sa Hrvatskom, dok 16,3 odsto smatra da bi prioritet trebalo dati odnosima sa Srbijom, a 11,3 odsto misli da bi trebalo raditi na unapređenju odnosa sa Hrvatskom.

Osim ovoga, istraživanje je ukazalo na pitanje etničkih zajednica u Crnoj Gori. Većina ispitanika (58,5 odsto) vjeruje da vlasti u regionu koriste etničke zajednice (Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci) u svoje političke ciljeve, dok samo 23,3 odsto vjeruje u stvarnu brigu vlasti o položaju ovih zajednica.

Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta ”Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija”, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Holandije, a CDT napominje da sadržaj istraživanja predstavlja isključivu odgovornost ove organizacije i ne mora nužno odražavati stavove Ministarstva spoljnih poslova Holandije.

Gvozdenović je zaključila da rezultati istraživanja otkrivaju duboke društvene podjele, ali i ukazuju na potrebu za proaktivnim pristupom u izgradnji povjerenja, dijaloga i regionalne saradnje.