Publikacija “Građani u fokusu”, koju je objavio Centar za građansko obrazovanje, analizira stanje građanskog učešća u donošenju odluka u Crnoj Gori i ukazuje na potrebu unapređenja postojećih praksi. Autori Zorana Marković i Petar Knežević naglašavaju nedostatke u sprovođenju javnih konsultacija, transparentnosti i tehničkoj dostupnosti informacija, te predlažu konkretne mjere za jačanje participativne demokratije.

Učešće organizacija civilnog društva i građanstva u procese oblikovanja javnih politika i donošenje odluka dio je demokratskih standarda i najboljih praksi kojima i Crna Gora teži kroz proces evropeizacije. Situacija u ovoj oblasti sada nije dobra u Crnoj Gori, a da bi se unaprijedila potrebno je preduzeti niz sadržajnih koraka, navodi se, između ostalog, u publikaciji Građani u fokusu – kako unaprijediti prakse građanskog učešća u donošenju odluka?, koju je objavio Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Autori sažetka javne politike o ovoj važnoj, a zanemarenoj, temi su Zorana Marković i Petar Knežević. Njihovo istraživanje i analiza izazova predstavljaju dragocjen materijal za sve koji žele da rade na potrebnom jačanju učešća građana i građanki u procesima donošenja zakona i strategija u Crnoj Gori.

– Javne konsultacije i rasprave ključne su za demokratsko donošenje odluka, jer omogućavaju građanstvu da aktivno učestvuje u kreiranju zakona i strategija koje utiču na njihov svakodnevni život. Pravni okvir propisuje jasne obaveze državnih institucija, ali u praksi se identifikuje značajan jaz između onoga što je propisano i onoga što se zaista sprovodi – ocjenjuju autori.

Poseban problem je nedovoljna transparentnost u objavi informacija o konsultacijama i javnim raspravama. Dostupni podaci ukazuju da su 2022. godine samo tri Ministarstva objavila obavezni spisak o dokumentima o kojima će se sprovesti javna rasprava, pri čemu je upitan i kvalitet tog spiska, dok je u 2023. godini to učinilo jedno ministarstvo, a i 2024. godine se samo jedno ministarstvo sjetilo te svoje obaveze.

Takođe, u 2023. godini održano je samo šest konsultacija, za koje su dva javna poziva za konsultovanje objavljena na sajtu Vlade, a četiri na portalu e-participacije, a nakon tih konsultacija objavljena su samo dva izvještaja.

– Ovaj broj je daleko ispod onoga što se očekuje od organa državne uprave, naročito u kontekstu osjetljivih zakonskih akata. Iako je u 2024. godini objavljeno nekoliko važnih zakona, poput onih iz oblasti borbe protiv korupcije, procesi konsultacija nijesu adekvatno sprovedeni -opominju autori.

Autori konstatuju i tehničke nedostatke vladinih portala, kako sajta Vlade tako i portala e-uprava, gdje su podaci često pogrešno kategorizovani ili teško dostupni, čime se umanjuje dostupnost i vidljivost konsultacija i rasprava za širu javnost, a samim tim i učešće građana i građanki.

Imajući u vidu identifikovane zloupotrebe procesa konsultovanja i javnih rasprava kroz raspisivanje poziva u periodima odmora i praznika, autori preporučuju praćenje kalendarskih obaveza i dinamike, te razvnomjerno objavljivanje javnih poziva za konsultovanje i javne rasprave u toku godine, kako bi se podigao nivo učešća.

U preporukama se naglašava neophodnost dosljednog sprovođenja postojećeg pravnog okvira, operacionalizacije svih sajtova Vlade Crne Gore, povećanje vidljivosti javnih poziva za konsultovanje u pripremi i javne rasprave, prilagođanje planova komunikacije specifičnim ciljnim grupama, ali i proširenje opsega obaveza organa koji sprovodi proces konsultacija.Takođe se ističe potreba za kvalitetnijom obradom pristiglih komentara i sugestija, s obzirom da štura i formalna obrazloženja odbijanja prijedloga djeluju odvraćajuće za dalje učešće, ali i jačanje kapaciteta javnih službenika za sprovođenje konsultacija i javnih rasprava, kao i edukacija za pravilno korišćenje platformi za učešće građana.

– Konačno, treba insistirati na čvršćem stavu EU u ocjenjivanju uključenosti civilnog društva u proces donošenja odluka. Iako je u prvoj polovini 2024. godine niz važnih zakona usvojen sa ograničenim ili nikakvim učešćem civilnog društva i zainteresovane javnosti, Crna Gora je dobila IBAR. Imajući u vidu da je ovakva odluka primarno političkog karaktera, veoma je važno, u nastupajućem periodu, promovisati poziciju EU koja se zasniva na poštovanju propisa i punoj primjeni principa participativne demokratije – zaključuju autori.