Tokom posljednje dvije sedmice, vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), na čelu sa Ivicom Janovićem, intenzivirao je aktivnosti usmjerene ka kadrovskom prestrukturiranju u toj instituciji. U fokusu tih poteza, prema dostupnim informacijama, nalazi se model ubrzanog penzionisanja dijela zaposlenih koji se smatraju politički nepodobnim, uz paralelno popunjavanje upražnjenih pozicija kadrovima bliskim vladajućem Pokretu „Evropa sad!“, piše ETV portal.

Kako se tvrdi, Janović se u ovom trenutku nalazi u svojevrsnoj trci s vremenom, nastojeći da sprovede reorganizaciju prije mogućeg reagovanja iz Brisela, odnosno Evropske komisije, koja bi mogla zaustaviti ili ograničiti dalju implementaciju spornih izmjena zakonskog okvira koji uređuje rad bezbjednosnog sektora.

U isto vrijeme, na nekoliko rukovodećih mjesta, koja su ostala upražnjena nakon odlaska službenika u penziju, brzo su postavljeni novi kadrovi koji se povezuju sa političkom lojalnošću aktuelnoj strukturi.

Proces kadrovskog „čišćenja“, kako ga opisuju izvori, ubrzan je do maksimuma od strane rukovodstva ANB-a i njihovih najbližih saradnika. Posebno se ukazuje na činjenicu da su aktivnosti intenzivirane u istom danu kada su poslanici Evropskog parlamenta javno upozorili crnogorske vlasti zbog jednostranog usvajanja izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u.

Uprkos tim upozorenjima, u Agenciji je, prema tvrdnjama izvora, dodatno pojačan tempo zapošljavanja kadrova koji se dovode u vezu sa političkom strukturom Pokreta „Evropa sad!“.

Navodi se i da se pri tome ne biraju metode i obrasci kako bi se određena lica zaposlila, uključujući i slučajeve u kojima su kandidati ranije imali negativne bezbjednosne provjere, koje su naknadno promijenjene u pozitivne.

Posebnu ulogu u tim procesima, prema istim izvorima, ima novozaposlena psihološkinja Ana Đurić, koja je, na lični zahtjev Ivice Janovića, davala pozitivna mišljenja za kandidate koji ranije nijesu ispunjavali uslove za ulazak u uži izbor.

Istovremeno, vrh ANB-a vrši pritisak na službenike za koje se smatra da nijesu politički podobni, a koji ispunjavaju uslove za penziju, da što prije donesu odluku o odlasku iz službe. Posebno su, prema navodima, pod pritiskom iskusni službenici čiji su bliski srodnici već zaposleni u Agenciji.

Poslanik Evropskog saveza i zamjenik predsjednika Odbora za odbranu i bezbjednost Nikola Zirojević ocijenio je da informacije koje posjeduje ukazuju na ozbiljne probleme u funkcionisanju ANB-a i potencijalne partijske čistke u toj instituciji. On navodi da mu je kroz razgovore sa pojedinim službenicima preneseno da ne postoji jednak tretman za sve zaposlene, kao i da se u službu dovode nova lica čiji je bezbjednosni status, kako tvrdi, sporan. Prema njegovim riječima, riječ je o osobama koje u prvom postupku nijesu prošle bezbjednosne provjere, ali su ih naknadno, u nejasnim okolnostima, ipak uspjele proći. Zirojević takođe ističe da se istovremeno vrši pritisak na službenike koji se smatraju politički nepodobnim da donesu odluku o odlasku u penziju.

Prema informacijama Televizije E, u prethodne dvije sedmice izvršena su brojna nova postavljenja na rukovodeća mjesta koja su ostala upražnjena nakon penzionisanja prethodnih službenika. Na poziciju glavnog inspektora u Sektoru za organizovani kriminal postavljena je Martina Simonović, iako, kako se navodi, nema potreban broj godina radnog iskustva. U ranijem periodu bila je angažovana kao ispomoć sekretarici načelnika podgoričkog centra, koja je ujedno i svastika rukovodioca operacija Nebojše Nedovića. Na mjesto načelnika Odjeljenja za ekonomsku bezbjednost postavljen je Slavko Gačević, takođe bez potrebnog iskustva i stručnih referenci. Kao ključni razlog njegovog imenovanja navodi se politička bliskost i podrška programskim opredjeljenjima Pokreta „Evropa sad!“.

Zirojević je naveo i da je o svim ovim pitanjima planirao da ispita rukovodstvo ANB-a na sjednici Odbora za odbranu i bezbjednost, ali da sjednica nije održana zbog bojkota poslanika parlamentarne većine. Prema njegovim riječima, naredna sjednica Odbora zakazana je za 1. jul, a predstavnici ANB-a su potvrdili svoje prisustvo, kao i ranije kada sjednica nije imala kvorum. On je izrazio očekivanje da će se vidjeti da li će parlamentarna većina obezbijediti kvorum za održavanje sjednice, naglašavajući da postoje ozbiljne sumnje da bi i naredni pokušaj mogao biti blokiran.

U međuvremenu, dodatnu zabrinutost izazvala je informacija da je dio službenika ANB-a podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu zbog navodne zloupotrebe službenih mobilnih telefona u svrhu prisluškivanja i praćenja. Prema dostupnim informacijama, to je izazvalo reakciju Ivice Janovića, koji je od najbližih saradnika tražio hitno reagovanje kroz zvanično saopštenje.

Iako je Agencija demantovala određene navode, ukazuje se da međunarodni standardi ne ostavljaju prostor za način nadzora koji bi podrazumijevao praksu kakva se pominje u vezi sa praćenjem službenika. Stručna pravila upotrebe službenih mobilnih uređaja podrazumijevaju strogo ograničeno korišćenje, dok insistiranje na stalnoj dostupnosti i nošenju uređaja, prema kritikama, može ukazivati na pokušaje kontrole rada zaposlenih van propisanih okvira.

U tom kontekstu, ne isključuje se mogućnost da bi, zbog dodatnih pitanja koje bi mogli postaviti opozicioni poslanici, uključujući i Zirojevića, parlamentarna većina ponovo mogla opstruirati održavanje sjednice Odbora. Takav razvoj događaja bi, prema ocjenama izvora, omogućio rukovodstvu ANB-a dodatno vrijeme da završi kadrovske promjene prije eventualne reakcije Evropske komisije i Brisela. Upozorenja iz evropskih institucija, posebno nakon nedavno usvojenog izvještaja o Crnoj Gori, kako se ocjenjuje, mogla bi uslijediti u vrlo kratkom roku i dovesti u pitanje dalju primjenu spornih zakonskih rješenja u oblasti bezbjednosti.