Dok se proces proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan ubrzava u slučaju Albanije, Crna Gora se suočava sa sve češćim upozorenjima iz Brisela zbog zastoja u institucionalnim reformama i sporog donošenja ključnih odluka.

Albanija je juče na Osmoj međuvladinoj konferenciji u Briselu zvanično ušla u završnu fazu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, nakon što je potvrđeno ispunjenje privremenih mjerila (IBAR) u okviru klastera „Osnove“, koji obuhvata vladavinu prava, pravosuđe i borbu protiv korupcije.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocijenila je da je Albanija napravila veliki iskorak u procesu evropskih integracija i da sada počinje najzahtjevnija faza pregovora, koja se odnosi na zatvaranje poglavlja i jačanje povjerenja sa državama članicama EU.

Predstavnica Savjeta EU Marilena Raouna poručila je da proširenje ostaje prioritet Evropske unije, naglašavajući da se proces zasniva na zaslugama, jednakom tretmanu kandidata i dosljednom sprovođenju reformi.

Premijer Albanije Edi Rama istakao je da je njegova zemlja u potpunosti proevropski orijentisana i 100 odsto usklađena sa vanjskom politikom EU, poručujući da Albanija vidi evropske integracije kao dugotrajan reformski proces ka punopravnom članstvu.

Diplomatski izvori navode da Albanija trenutno ima više tehnički spremnih poglavlja za zatvaranje nego Crna Gora, što predstavlja promjenu u dosadašnjoj dinamici, gdje je Crna Gora važila za regionalnog lidera u pregovorima sa EU.

Iz Brisela stižu upozorenja da Crna Gora kasni u ispunjavanju ključnih obaveza, posebno u dijelu jačanja nezavisnih institucija.

Jedan od glavnih problema je neizbor članova Fiskalnog savjeta, što evropski zvaničnici ocjenjuju kao ozbiljan institucionalni zastoj koji utiče na ukupnu dinamiku pregovora. Direktor Generalnog direktorata za proširenje i susjedstvo Evropske komisije Gert Jan Koopman kritikovao je neizglasavanje članova Fiskalnog savjeta u Crnoj Gori, ocjenjujući da takav institucionalni zastoj negativno utiče na reformski proces i ukupnu dinamiku pregovora sa Evropskom unijom.

U evropskim izvještajima se naglašava da ovakvi problemi usporavaju zatvaranje poglavlja i otežavaju napredak u okviru klastera “Fundamentals”, koji je ključan za dalje evropske integracije.

Posebnu pažnju izazvala je i dinamika pregovora u okviru Poglavlja 2, gdje je došlo do neslaganja između crnogorske strane i holandskih predstavnika u procesu usklađivanja sa EU standardima.

Prema dostupnim informacijama, holandska strana je predlagala da strani radnici u Crnoj Gori ostvaruju određena prava nakon perioda od 5 do 7 godina boravka, dok je crnogorska pregovaračka strana, predvođena ministarkom Naidom Nišić, predložila znatno kraći rok od dvije godine.

Holandija smatra da nijesu ispunjeni svi uslovi za privremeno zatvaranje tog poglavlja, traži dodatne provjere u dijelu administrativnih kapaciteta, primjene pravila o radu i mobilnosti i usklađenosti sa EU sistemima socijalne sigurnosti, pri čemu se naglašava da to ne predstavlja formalni veto, ali može usporiti ili odložiti zatvaranje poglavlja u Savjetu EU, uz ranije neslaganje između crnogorske strane i holandskih predstavnika u procesu usklađivanja sa EU standardima.

Obrazloženje crnogorske strane bilo je da radnici treba da imaju što brže i što ravnopravnije pristup pravima u skladu sa evropskim standardima, uz cilj harmonizacije sa EU pravilima.

Ovaj prijedlog izazvao je različite reakcije u pregovaračkom procesu, ali je ostao dio šireg usaglašavanja stavova unutar Poglavlja 2.

Analitičari procesa proširenja EU ocjenjuju da Albanija u posljednjih godinu dana bilježi ubrzanje u administrativnim reformama i tehničkom usklađivanju, dok Crna Gora i dalje ostaje formalni lider pregovora, ali sa sve izraženijim problemima u implementaciji.

Posebno se ističe da razlike između dvije zemlje postaju sve manje, ali da Albanija pokazuje konzistentniji tempo u zatvaranju tehničkih poglavlja.

Zvaničnici Evropske unije ponavljaju da će tempo proširenja zavisiti isključivo od rezultata reformi, posebno u oblasti vladavine prava, fiskalne odgovornosti i funkcionisanja institucija.

Poruka iz Brisela ostaje jasna: napredak je moguć, ali samo uz dosljedno sprovođenje preuzetih obaveza.