Požar u Nacionalnom parku Sutjeska koji je buktao danima, progutao je na stotine hektara niskog rastinja, obuhvatio stogodišnju crnogoričnu šumu i ugrozio biodiverzitet kompletnog tog područja. Širenje požara zaustavljeno je naporima Helikopterskog servisa Republike Srpske, kasnije i sa dva helikoptera Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, a na kraju i helikopterima iz Srbije specijalizovanim za gašenje požara.

Ipak, zbog komplikovanog sistema odlučivanja, entitetske i državne nadležnosti, zatim političke blokade, jer se u prvi mah nije dalo odobrenje za pomoć iz Srbije, obronci Zelengore bili su danima pod vatrom, jer se nije reagovalo ranije.

– Mi smo bili spremni u subotu da krenemo… Imali smo logističke kapacitete da već u subotu budemo ovdje. Međutim, diplomatsko odobrenje je stiglo danas (12. avgust) i sada smo tu da pomognemo -rekao je kapetan helikopterskog tima iz Srbije Jovica Mihailović, odmah nakon dolaska na lokaciju Sutjeske.

Koordinacijom protiv požara

A odobrenje je trebalo da prođe Savjet ministara BiH, gdje je, tek nakon nekoliko dana, postignuta saglasnost za traženje međunarodne pomoći u gašenju požara. Pomoć je zatražena od Srbije, Hrvatske i Crne Gore, zbog nedovoljnog kapaciteta kojim raspolaže Helikopterski servis RS i Oružane snage BiH koje imaju flotu od šest helikoptera, a za gašenje požara su spremna dva.

Pored požara na Sutjesci, aktivni su požari u Kaknju i na još nekoliko lokacija, ali i u susjednoj Crnoj Gori, te Makedoniji, gdje je Srbija takođe uputila pomoć za gašenje požara. U ovakvim uslovima otvorilo se pitanja formiranja regionalnog centra koji bi „pokrivao“ zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i Hrvatsku, a koji bi u svakom trenutku bio operativan u hitnim slučajevima i reagovao na regionalnoj osnovi. Da li bi takav potez bio dobar – u to ne sumnjaju u Hrvatskoj, koja je članica Evropske unije i već je dio mehanizma koordinacije.

– Već postoji mehanizam unutar EU i Grčka ga je sada aktivirala. Što se tiče zemalja van EU, svakako bi to trebalo napraviti. Treba ispregovarati, dogovoriti i napraviti jedan takav mehanizam – ili u okviru EU ili posebno. Itekako ima smisla, jer nesreće ne poznaju granice i treba biti solidaran – kaže za DW načelnik štaba Civilne zaštite Istarske županije Dino Kozlevac, napominjući da, iako je riječ o političkim odlukama, tu ne smije biti razlika.

– Jer, tu bi se olakšale sve procedure koje bi bile definisane ranijim dogovorom, što bi ubrzalo upotrebu snaga tamo gdje je to hitno potrebno – kaže Kozlevac.

Iz Crne Gore takođe poručuju da granice ne smiju da budu prepreka u ovakvim uslovima i da je saradnja vatrogasnih jedinica postojala i do sada kroz razne projekte. Stvaranje jedinstvenog sistema samo bi olakšalo ovaj posao i ubrzalo sve potrebne procedure u spasavanju života i imovine ljudi usljed svih vrsta nepogoda.

Politika kočničar

– Nama nikakva Evropska unija ne treba, mi smo dovoljni sami sebi i imamo dovoljno pameti i znanja da možemo da napravimo saradnju na nivou zemalja bivše Jugoslavije – samo da postoji dobra volja, politička prevashodno. Vatra ne poznaje granice –  kaže za DW komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novog Zlatko Ćirović, targetirajući politiku kao kočničara u tim procesima.

– Kada je struka u pitanju, tu nikakvih prepreka nema. Mi ćemo se dogovoriti efikasno i brzo, jedni dugima priskočiti u pomoć. Malo je problem političke prirode, jer naši političari još ne mogu da prihvate da se struka pita i onda dolazi do zastoja – kaže Ćirović.

Ako je suditi po izjavi ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića, problema ne bi trebalo da bude. Naprotiv, ideja je, kaže, odlična, iako ne želi da ulazi u nadležnost Ministarstva bezbednosti u čijoj je to pitanje  ingerenciji najvećom dijelom. Spreman je da razmotri i predloži zemljama u regionu jednu takvu inicijativu.

– Slažem se i dajem punu podršku i u ovim situacijama nikada ne bismo trebali imati političke razlike kao prepreke za spasavanje materijalnih dobara i ljudskih života. Trebalo bi da razmišljamo o jednom takvom regionalnom centru koji sigurno može da bude od pomoći – kaže Konaković, navodeći kao primjer saradnje prethodne situacije u kojima je BiH pomagala i Sloveniji i Turskoj.

– Da ne bi bilo da uskačem bilo kome u resore i pokrećem inicijative, s obzirom na to da je Nešić (ministar bezbednosti BiH, Nenad, prim.aut.) glavni i odgovorni za našu participaciju u tom mehanizmu u okviru civilne zaštite, super je ideja. Ja ću je delegirati mojim kolegama i da je mi zajedno iz Savjeta ministara proslijedimo susjednim zemljama – kaže Konaković za DW.

Od zahtjeva, do pomoći – 24 sata

I Nešića smo pitali da li bi podržao takvu inicijativu, ali nije odgovarao na naše pozive. S druge strane, za razgovor je bio raspoložen ministar odbrane Zukan Helez, koji za DW podsjeća da je Savjet ministara BiH na poslednjoj sjednici potvrdio sporazume sa Srbijom i Hrvatskom o međusobnoj saradnji do „kraja sezone požara“.

– Svakako da bi jedna takva inicijativa stvaranja regionalnog centra bio odličan potez, da se ta saradnja trajno uspostavi i definiše. Jer, priroda je jača od svih ovih društvenih procesa. Čak i zemlje koje imaju neriješenih pitanja sarađuju na ovom planu, tako da umrežavanje regiona u tom smislu nije nemoguće i trebalo bi to uraditi – kaže Helez.

Najefikasnije gašenje požara je na samom početku, odnosno odmah nakon izbijanja i lociranja. Problem prekogranične pomoći sa svim zemljama Zapadnog Balkana je vrijeme koje je potrebno od pokretanja zahjteva, do ulaska letjelice u domaći vazdušni prostor, koje je nerijetko i 24 časa. Upravo ta činjenica, slažu se naši sagovornici, trebalo bi da bude razlog za ozbiljno pristupanje formiranju regionalnog centra koji bi odmah mogao da reaguje bez birokratskih prepreka, a po ranije utvrđenim pravilima koje bi zemlje unijele u taj dogovor.