Na Dan novinara u Crnoj Gori možemo govoriti samo o realnosti u kojoj se medijski radnici i radnice nalaze pod sve većim pritiscima i rizicima, kako profesionalnim, tako i bezbjednosnim.

Prema najnovijim podacima Sindikata medija Crne Gore (SMCG), tokom 2025. godine zabilježeno je 33 napada na novinare i novinarke, što je najveći broj takvih incidenata otkako se prate ovi podaci. Ovakav trend ukazuje na ozbiljno pogoršanje bezbjednosne situacije za medijske radnike u zemlji, uz naročitu zabrinutost što je u 18 od 33 slučaja žrtve bila upravo novinarka.

Ovi alarmantni podaci slijede istraživanja SMCG-a koja već treću godinu zaredom pokazuju pad ocjene medijskih sloboda u Crnoj Gori, kao i kontinuirano smanjenje bezbjednosnog indeksa za novinare i novinarke u regionu.

Prema međunarodnim analizama, uključujući izvještaje Reportera bez granica i Evropske federacije novinara, spašavanje slobode medija u Crnoj Gori povezano je s ne samo zakonskom zaštitom, već i kulturom odgovornosti institucija, odnosno konkretnih reakcija nadležnih organa na prijave nasilja, prijetnji i ometanja medijskog rada. Iako Crna Gora zauzima solidnu poziciju na nekim indeksima slobode medija, podaci o smanjenju povjerenja građana u nezavisno izvještavanje pokazuju da percepcija sigurnosti i profesionalne autonomije među publikom opada.

Formalna pravna zaštita novinarskog rada postoji: Ustav Crne Gore garantuje slobodu govora i izražavanja, a medijski zakoni su u procesu usklađivanja sa evropskim standardima. Međutim, u praksi ostaju veliki izazovi: politički i ekonomski pritisci, netransparentno finansiranje medija i spora ili neadekvatna istraga napada na medijske profesionalce i dalje utiču na rad i bezbjednost medijskih radnika.

Uprkos tom okviru, institucije često ne preduzimaju efikasne mjere protiv onih koji prijete, napadaju ili pokušavaju da diskredituju novinare. Ovo je potkrijepljeno i međunarodnim izvještajima. Malo je otvorenih postupaka, a još manje presuda. Iako Crna Gora zauzima solidnu poziciju na indeksima slobode medija, pritisci ostaju značajni, a neriješene prijetnje i napadi iz prošlosti podsjećaju da se povjerenje mora graditi kroz dosljednu zaštitu prava medijskih profesionalaca.

Uprkos tom okviru, institucije često ne preduzimaju efikasne mjere protiv onih koji prijete, napadaju ili pokušavaju da diskredituju novinare. Sindikat medija Crne Gore je u 2025. godini, između ostalog, pokrenuo protokol o zaštiti novinara i radi na uspostavljanju Mehanizma za bezbjednost novinara, koji bi pružao pravnu i psihološku pomoć onima koji rade u uslovima pritisaka i ugroženosti.

Ove brojke, trendovi i institucionalne inicijative pokazuju da je novinarstvo u Crnoj Gori svakodnevna borba za činjenicu i pravo građana da budu informisani. Dan novinara ne bi trebalo da bude samo datum u kalendaru, nego prilika da se društvo, institucije i medijska zajednica ozbiljno posvete poboljšanju uslova rada, bezbjednosti i nezavisnosti medija, jer bez njih sloboda govora i demokratska odgovornost ostaju upitni.