Međunarodni dan djeteta, koji se obilježava 20. novembra, pruža priliku da se podsjetimo koliko je neophodno da se svi društveni sektori, u okviru svojih nadležnosti, uključe u rješavanje dječijih problema i da učine što više za dobrobit djece, a samim tim i za populaciju u cjelini.

Poštovanje prava djece predstavlja bazičnu kariku u stvaranju obrazovanih, tolerantnih potomaka, spremnih za različita iskušenja koja im život može donijeti u budućnosti.

Generalna skupština UN-a usvojila je 20. novembra 1959. godine Deklaraciju o pravima djeteta, a 1989. godine Konvenciju o pravima djeteta, čiji je potpisnik i Crna Gora. Konvencija propisuje niz prava djece, uključujući pravo na život, zdravlje, obrazovanje i igru, kao i pravo na porodični život, zaštitu od nasilja i diskriminacije, te promovisanje uvažavanja stavova djeteta.

Posebna pažnja posvećuje se zaštiti zdravlja djece, kao posebno osjetljive populacione grupe, ne samo zbog njihove povećane osjetljivosti na različite faktore koji mogu ugroziti zdravlje, već i zbog činjenice da loše zdravlje i nezdravi stilovi života u detinjstvu mogu dovesti do problema tokom čitavog života. Posebno se prati stanje djece koja su u povećanom riziku za nastanak poremećaja zdravlja, uključujući djecu iz osjetljivih i diskriminisanih grupa, djecu koja žive u siromaštvu, isključenu iz obrazovnog sistema, te djecu bez roditeljskog staranja.

Zdravstveno stanje djece se kontinuirano analizira kako bi se planirale adekvatne i kompetentne mjere zaštite. U cilju sveobuhvatnog djelovanja, planirana je zdravstvena zaštita djece kojom se nastoji uticati na dominantne uzroke obolijevanja i umiranja. Zdravstvena zaštita djece u Crnoj Gori odvija se kroz program izabranog doktora, koji pruža adekvatnu i kompetentnu zdravstvenu zaštitu.

Bolnička zdravstvena zaštita djeci se obezbjeđuje u opštim bolnicama na teritoriji Crne Gore i u Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore. Evidentirano je da su djeca uzrasta od 0 do 14 godina u 2018. godini najčešće hospitalizovana zbog bolesti sistema za disanje, bolesti sistema za varenje i zaraznih i parazitarnih bolesti.

Najnovija istraživanja pokazuju da je najveći zdravstveni rizik povezan sa prihvatanjem rizičnih ponašanja, uključujući pušenje, konzumaciju alkohola, rizično seksualno ponašanje, nezdrave prehrambene navike i manjak fizičke aktivnosti. Istraživanje o rasprostranjenosti upotrebe duvana (GYTS) među djecom starosti od 13 do 15 godina pokazalo je da je 10,8 odsto njih konzumiralo duvanske proizvode, pri čemu su dječaci značajno češće od djevojčica. ESPAD istraživanje među djecom od 16 godina pokazalo je da je oko 15 odsto njih stalnih korisnika duvanskih proizvoda, 78 odsto učenika je već konzumiralo alkoholna pića, a 8 odsto je već bilo pijano.

Nacionalno istraživanje o prevalenciji gojaznosti kod djece uzrasta sedam godina pokazalo je da je svaki peti dječak u Crnoj Gori gojazan, dok je svaka deseta djevojčica gojazna. Prekomjerna tjelesna masa i gojaznost, uz nedostatak adekvatne fizičke aktivnosti, mogu uzrokovati dijabetes, psihološke probleme, neuspjeh u školi, manjak samopouzdanja, kao i kardiovaskularne bolesti u kasnijoj životnoj dobi.

U vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti kod djece dominiraju bolesti sistema za disanje, zarazne i parazitarne bolesti te bolesti kože i potkožnog tkiva, što ukazuje da djeca obolijevaju uglavnom od bolesti preventabilnog karaktera, čija se pojava može spriječiti adekvatnim i pravovremenim djelovanjem. Broj maloljetničkih trudnoća u 2018. godini iznosio je 187, dok je registrovano 15 namjernih prekida trudnoće kod djevojaka mlađih od 20 godina.

Zadatak zdravstvenog sistema, ali i cijele zajednice, jeste da obezbijedi efikasne i kompetentne mjere zaštite zdravlja djece. Aktivna imunizacija predstavlja jednostavnu, efikasnu i jeftinu mjeru sprečavanja infektivnih bolesti. Zahvaljujući vakcinaciji, neke bolesti su u svijetu i kod nas iskorijenjene, poput velikih boginja, dok su druge, poput difterije i dječje paralize, postale veoma rijetke. Vakcinacija obezbjeđuje zaštitu djece u najranijem uzrastu, kada imunološka otpornost još nije razvijena. Nacrtom zakona o sprečavanju zaraznih bolesti stanovništva predviđena je obavezna vakcinacija protiv deset zaraznih bolesti.

Neophodno je ukazati na značaj promocije i afirmacije zdravih stilova života. Osnovni metod promocije jeste informisanje, edukacija i razvoj vještina kod mladih, modifikacijom ponašanja i usvajanjem zdravih stilova života, u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja. Kroz izborni predmet „Zdravi stilovi života“ učenici stiču znanja koja se tiču mentalnog, socijalnog i fizičkog zdravlja, kao i blagostanja. Time razvijaju pozitivne stavove i vještine koje im omogućavaju promjenu ponašanja u korist vlastitog zdravlja.

Sprečavanje nasilja nad djecom, obezbjeđivanje ravnopravnih uslova za život, zdravstvene zaštite, socijalnog blagostanja, dostupnog kvalitetnog obrazovanja, dodatne podrške kroz igru i druženje, zadatak je svakog društvenog činioca, a ne samo roditelja i zaposlenih u institucijama koje se bave zaštitom djece.