Direktor Uprave za željeznice Crne Gore Denis Lukač je u razgovoru za 24kroz7 govorio je o stanju u željezničkom sistemu u Crnoj Gori, kao i brojnim planovima koje imaju u narednom periodu.

Kada ste stupili na mjesto direktora Uprave za željeznice, u medijima su odjeknule razne optužbe na račun Vaše odgovornosti za incident sa lokalnim putničkim vozom 2021. godine. Kako to komentarišete?

Nakon sprovedenog javnog konkursa u Upravi za ljudske resurse na prijedlog resornog ministarstva, imenovan sam od strane Vlade Crne Gore na sjednici održanoj 13. aprila 2023. godine, na period od pet godina.
Tačno je, da sam od određenih medija, a po nalogu mojih bivših kolega i u tom momentu konkurenata za poziciju direktora Uprave za željeznice bio targetiran kao učesnik i jedan od odgovornih za nastanak vanrednog događaja, što je trebalo da posluži kao krajni cilj da se diskreditujem za poziciju direktora. Međutim, odgovor na optužbe su dali Osnovni sud u Podgorici i Viši sud u Podgorici dana 12.01.2024. godine, koji su utvrdili da sam neosnovano optužen i da je moje postupanje u predmetnom vanrednom događaju bilo u skladu sa važećim propisima. Ostalo ne bih komentarisao.

Kakvo stanje ste zatekli u Željeznici, a kakvo je trenutno, budući da su neki zaposleni prošle godine tvrdili da je Željeznica pred stečajem?

Moram istaći da je željeznički sistem sam po sebi specifičan i kompleksan. Zahtijeva maksimalnu posvećenost, odgovornost i profesionalnost svih učesnika u lancu, od izvršnih službi do organa upravljanja. Nažalost, još uvjek nijesmo dostigli zadovoljavajući nivo. Mojim dolaskom na čelo Uprave smatram da je u velikoj mjeri rad same Uprave postao profesionalniji, odgovorniji i samim tim i rad kompanija se promijenio na bolje u mjeri u kojoj može Uprava da djeluje. U saradnji sa resornim ministarstvom i menadžmentom željezničkih kompanija nastojimo da poboljšamo stanje željezničke infrastrukture i željezničkog prevoza, na način da bezbjednost bude na većem nivou i bolja redovitost saobraćaja. Što se tiče eventualnog stečaja pojedinih kompanija, konkretno AD Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS), tačno je da se kompanija nalazi u lošoj finansijskoj situaciji, ali to će se, vjerujem, vrlo brzo riješiti iz razloga što su resorno ministarstvo i Vlada pokrenuli proceduru spajanja ove kompanije sa Željezničkim prevozom Crne Gore AD Podgorica (ŽPCG). Na taj način će se riješiti finansijski problemi. Generalno, željezničke kompanije dodatno opterećuju milionska dugovanja za poreze i doprinose, smatram da se i taj problem mora u narednom periodu rješavati.

Koje probleme u Željeznici vidite kao prioritetne za rješavanje?

Uprava za željeznice će prvenstveno iz svoje nadležnosti nastojati da poslove koji su vezani za vršenje nadzora u dijelu implementacije sistema upravljanja bezbjednosti, što je jedan od osnovnih uslova za posjedovanje sertifikata i licenci, kao i ECM sertifikata lica zaduženih za održavanja teretnih željezničkih kola dodatno unaprijedi i poboljša. Ovo će uticati na povećanje nivoa bezbjednosti željezničkog saobraćaja. Takođe, jedan od prioriteta će biti realizacija Ugovora o tekućem održavanju javne željezničke infrastrukture u vrijednosti od 10 miliona eura i Ugovora o obavezi pružanja usluga prevoza putnika od javnog interesa (OJP) za 2024. godinu u vrijednosti od 6.5 miliona eura, da se odobrena sredstva Zakonom o budžetu za 2024. godinu namjenski troše i da se tekuće održavanje željezničke infrastrukture obavlja shodno definisanom Programu.

Dodatno će biti fokus na podizanju nivoa bezbjednosti željezničkog saobraćaja, prije svega kroz edukaciju svih učesnika u željezničkom saobraćaju. U tom cilju, Uprava za željeznice je izradila Program povećanja nivoa bezbjednosti željezničkog saobraćaja kroz prevenciju vanrednih događaja u kojima učestvuju vozači drumskih vozila, putnici i treća lica. Ovom prilikom mogu da najavim njegovu uskoru realizaciju, koja će biti u saradnji sa resornim ministarstvom, željezničkim kompanijama, opštinama kroz koje prolazi pruga, auto školama i drugim zainteresovanim subjektima i institucijama.

Koliko trenutno zaposlenih broji Uprava? 

Važećim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova Uprave za željeznice iz 2021. godine, postoji sistematizovanih 16 radnih mjesta, raspoređenih u dva odjeljenja i jednoj službi. Od ukupnog broja sistematizovanih radnih mjesta trenutno je popunjeno 11. S obzirom na obim posla i kompleksnost željezničkog sistema neophodan je dodatni broj stručnog inženjerskog kadra, posebno mašinske struke, što ćemo nastojati da unaprijedimo u narednom periodu.

Da li Uprava za željeznice obavlja investiciono održavanje željezničke infrastrukture?

Glavno investiciono ulaganje se sprovodi preko Ministarstva saobraćaja i pomorstva i Željezničke infrastrukture Crne Gore – AD Podgorica (ŽICG), Uprava za željeznice ima određena sredstva i za tu namjenu. Shodno Zakonu o budžetu za 2024. godinu odobrena su sredstva u iznosu od 360,000 eura na poziciji investiciono održavanje.

Krajem prošle godine sklopljeni su ugovori sa izvođačem i nadzorom za projekat Zamjene mostovske građe na mostu Tara I, u Mojkovcu, za potrebe ŽICG. Vrijednost ugovorenih radova i pružanje usluge nadzora je 93,945 eura (113.673 eura sa PDV-om). Takođe, ŽICG učestvuje u ovom projektu sa građevinskim materijalom, što u konačnom ovu investiciju čini cca 165.000 eura sa PDV-om. Radovi su u toku i po dinamici bi trebalo da se završe u maju.

Takođe, sa pozicije investiciono održavanje ove godine su planirani i radovi na rekonstrukciji dijela kolosjeka između skretnica 1L i 2L, zamjena skretnica 2L i 3L, kao i rekonstrukciju dva kolosjeka prema Depou Podgoica, koji služe za potrebe održavanja voznih sredstava privrednih društava ŽPCG  i MC AD Podgorica. Procijenjena vrijednost radova je oko 193,550 eura, (245,000 eura sa PDV-om). I za ovaj projekat će biti neophodno finansijsko učešće željezničkih kompanija.

Uprava za željeznice pored finansiranja tekućeg održavanja željezničke infrastrukture i na ovaj način dodatno utiče na poboljšanje stanja infrastrukture.

Jedino je moguće kroz rekonstrukciju i investiciono ulaganje dostići projektovano stanje željezničke infrastrukture, što je i prepoznato od svih činilaca željezničkog sistema na čelu sa resornim ministarstvom.

Na kraju, želim da istaknem da je olakšavajuća stvar što nam je iz fondova iz EU, u prošloj godini, za vrijeme 43. Vlade odobren najveći grant ikada u željeznici u iznosu od 112 miliona eura za dionicu Golubovci-Bar.

Očekujemo da će biti još grantova i za projekte, koje je sadašnje ministarstvo apliciralo. Nakon što se modernizuje i rekonstruiše željeznička infrastruktura, imaćemo bolju povezanost sa Lukom Bar, kao i veći nivo bezbjednosti i samim tim kvalitet usluga u putničkom i teretnom saobraćaju će se poboljšati.