Kontroverzni reper Dragomir Despić Desingerica ponovo je izazvao burne reakcije javnosti nakon nastupa u jednom noćnom klubu u Budvi, gdje je tokom performansa mašinicom počeo da šiša mlade ljude iz prvih redova publike. Na snimcima koji su se pojavili u javnosti vidi se da su među njima bili i maloljetnici, piše Pobjeda.

Povodom ovog događaja, Pobjeda je razgovarala sa stručnjacima koji upozoravaju da se ovakvo ponašanje ne može opravdavati činjenicom da se odvija na sceni i pred publikom, te pozivaju nadležne institucije da reaguju.

Prema navodima pojedinih medija, reper je tokom nastupa pozvao „najhrabrije“ da besplatno dobiju novu frizuru. Nakon što je počeo da šiša mlade ljude u gornjem dijelu glave, reakcija publike bila je burna – uslijedile su ovacije, a prisutni su cijeli događaj snimali telefonima.

U jednom trenutku prišao je dječaku iz publike, uhvatio ga za ruku i pokušao da ga dovede na binu kako bi ga ošišao. Dječak se, međutim, povukao, odmahnuo glavom i odbio šišanje.

Pojedine nevladine organizacije koje se bave zaštitom prava djece ocijenile su ovakvo ponašanje nedopustivim i skandaloznim. Pobjeda je povodom slučaja kontaktirala institucije čija je nadležnost zaštita prava mladih, a odgovori se očekuju.

U međuvremenu, pojedini restorani u Crnoj Gori objavili su na društvenim mrežama da je Desingerici zabranjen ulazak u njihove objekte.

Odgovornost izvođača, organizatora i publike

Psihološkinja Adriana Pejaković kazala je za Pobjedu da odgovornost za sporni performans ne pripada samo izvođaču, već i organizatorima, klubovima, roditeljima, medijima i publici.

Ona smatra da snimci na kojima reper tokom nastupa šiša mladiće iz publike, pljuje, udara patikom i koristi tijela ljudi kao rekvizite ne treba da budu samo povod za pitanje šta je jedan izvođač spreman da uradi, već i šta je društvo spremno da prihvati, plati, snimi i pretvori u zabavu.

– Ovdje nije riječ samo o lošem ukusu, jer se ukusi razlikuju. Problem nastaje onda kada ponižavanje, narušavanje tjelesnih granica i agresivno ponašanje počnu da se predstavljaju kao hrabrost, autentičnost ili umjetnička sloboda. Nije svako ponašanje umjetnost samo zato što je izvedeno na bini, pred kamerama i publikom koja aplaudira – kazala je Pejaković.

Posebno zabrinjavajućim smatra situacije u kojima učestvuju veoma mladi ljudi, naročito maloljetnici.

Kako je objasnila, čak i kada mlada osoba priđe bini i naizgled pristane da bude ošišana, udarena ili ispljuvana, taj pristanak ne mora uvijek biti potpuno slobodan i promišljen.

– Mladi su osjetljivi na pritisak grupe, autoritet popularne osobe, uzbuđenje mase i potrebu da budu primijećeni. Ono što u trenutku djeluje kao „luda uspomena“ kasnije može postati izvor stida, poniženja i osjećaja gubitka kontrole nad sopstvenim tijelom i slikom koja trajno ostaje na internetu – navela je ona.

Prema njenim riječima, poruka koja se šalje mladima veoma je ozbiljna.

– Poručujemo im da je pažnja važnija od dostojanstva, da je čovjek vrijedan onoliko koliko je spreman da se izloži i da su lične granice manje važne ukoliko poniženje izaziva smijeh, aplauz i preglede. Poručujemo im i da popularnost daje pravo na ono što u svakodnevnom životu ne bismo dozvolili nijednoj drugoj odrasloj osobi – rekla je Pejaković.

Ona upozorava da ovakvi sadržaji mogu postepeno pomjerati granice prihvatljivog.

Kako je pojasnila, ono što prvi put izazove šok nakon ponavljanja može postati očekivano, zbog čega se traže sve ekstremniji postupci kako bi se privukla pažnja. Na taj način, prema njenim riječima, nastaje tržište takozvane eskalacije – izvođači pokušavaju stalno da nadmaše prethodne postupke, publika traži jači podražaj, a društvene mreže nagrađuju sadržaje koji izazivaju gađenje, bijes ili nevjericu.

„Žao mi je vidjeti ovakve prizore“

Noćni klub u kojem je nastupao Desingerica objavio je na društvenim mrežama fotografije mladih ljudi koje je reper djelimično ošišao. Objave su izazvale brojne komentare i osude, ali bilo je i onih koji su pohvalili njegov nastup.

Jedan od komentara na društvenim mrežama glasio je:

– Iskreno mi je žao kao majci, ali i pedagogu vidjeti ovakve prizore. Iskrivljen sistem vrijednosti se plasira kao nešto što je popularno… Kao društvo možemo i moramo bolje.

Nakon ranijih reakcija institucija i osuda dijela javnosti zbog nastupa u Crnoj Gori, reper je odgovorio da ne vidi problem u svom ponašanju i poručio da je on popularan.

Ministarstvo ranije osuđivalo sličan nastup

Očekuju se i odgovori Ministarstva kulture i medija, koje je prije dvije godine osudilo raniji kontroverzni nastup Desingerice u Budvi.

Tada je reper publiku udarao patikom po glavi, a po njima je rendao sir. Ministarstvo je tada saopštilo da osuđuje svaki oblik umjetničkog izraza koji promoviše nasilje, netoleranciju, nepoštovanje ljudskih prava i bilo koji oblik diskriminacije.

Iz tog resora poručili su da kulturna scena Crne Gore treba da bude prostor pozitivnih i konstruktivnih poruka i sadržaja koji doprinose razvoju društva i unapređenju kulturnog nasljeđa.

Naglasili su da umjetnost ima veliki uticaj na formiranje stavova, naročito među mladima, zbog čega su pozvali izvođače, autore i producente da preuzmu odgovornost za sadržaje koje plasiraju javnosti.

Takođe su apelovali na organizatore događaja da prilikom izbora izvođača vode računa o kulturnim vrijednostima.

Ministarstvo je tada najavilo da će nastaviti da prati situaciju i preduzeti sve neophodne korake u skladu sa svojim ovlašćenjima kako bi zaštitilo kulturnu scenu Crne Gore od negativnih uticaja.

Ukazali su i na zabrinjavajuću činjenicu da ovakvim događajima, koje nije moguće zabraniti, prisustvuje veliki broj ljudi koji su spremni da izdvoje značajan novac za takve sadržaje.

U Ministarstvu su tada poručili da zajedničkim djelovanjem svih aktera društva može biti unaprijeđena zaštita kulturnih vrijednosti i zaustavljeno širenje negativnih uticaja.

Granice moraju postojati

Pejaković smatra da se ovakvim pojavama neće stati na kraj samo zabranama i moralnom panikom, jer zabrane često mogu postati dodatna reklama.

Kako navodi, neophodne su jasne granice, odgovornost organizatora, zaštita maloljetnika i pravila koja regulišu fizički kontakt izvođača sa publikom.

Istovremeno, prema njenim riječima, sa mladima treba razgovarati bez prezira i ismijavanja, jer ih osuda često može još više vezati za izvođača.

– Potrebno je pitati ih šta im je u takvom ponašanju privlačno, da li u njemu vide bunt, pripadanje, hrabrost ili način da pobjegnu od osjećaja nevidljivosti – rekla je ona.

Tek kroz takav razgovor, dodaje, mlade možemo učiti da razlikuju slobodu od manipulacije, hrabrost od samoponižavanja i umjetničku provokaciju od nasilja pretvorenog u spektakl.

Zadatak odraslih i društva, zaključuje Pejaković, jeste da mladima jasno poruče da njihovo tijelo nije tuđi rekvizit, da popularnost nikome ne daje pravo da prelazi njihove granice i da zabava prestaje da bude zabava onda kada je za njeno održavanje potrebno nečije poniženje.