Ekstremne vrućine, obilne padavine, snažne oluje i odroni sve češće pogađaju područje Alpa, a austrijski meteorolog i klimatski stručnjak Andreas Jäger upozorava da takve pojave više ne bi trebalo posmatrati kao rijetke izuzetke. Prema njegovim riječima, promjene koje se trenutno dešavaju već postaju dio svakodnevice.

Tirol je ovog ljeta u kratkom periodu zabilježio niz vremenskih ekstrema – od veoma visokih temperatura do obilnih kiša i brojnih odrona. Jäger ističe da je riječ o trendu koji pokazuje koliko se brzo mijenjaju vremenski obrasci u Alpama.

•  – Ovako vruć jun prije 2000. godine nijesmo imali – kazao je on, poredeći ovogodišnje temperature sa toplotnim talasom iz 2015. godine.

Prema njegovoj ocjeni, riječ je o jednom od najtežih perioda velikih vrućina do sada, a više od polovine meteoroloških stanica registrovalo je temperaturne rekorde, uključujući i one u Tirolu.

Posebnu pažnju izazvala je njegova procjena da je aktuelno ljeto – vjerovatno najhladnije ljeto u sljedećih 300 godina -. Tom izjavom želio je da ukaže na dugoročni trend zagrijavanja i činjenicu da ekstremne vrućine, snažne oluje i druge vremenske pojave koje danas smatramo neuobičajenim neće jednostavno nestati.

•  – Klimatske promjene nijesu izmišljene, nego su čista fizika – poručio je Jäger, dodajući da su njihove posljedice već veoma vidljive.
•  – Upravo imamo nevjerovatan toplotni talas i ozbiljne odrone – rekao je.

Zbog svega toga, smatra da je svijest o klimatskim promjenama ponovo porasla, iako su posljednjih mjeseci druge krize za mnoge ljude bile važnije. Ipak, upozorava da se ovaj problem dugoročno više ne može potiskivati u drugi plan.

Voda postaje jedan od najvećih problema

Jedna od posljedica klimatskih promjena koja posebno zabrinjava Jägera jeste sve veći problem dostupnosti vode. Dok je ranije hladno vrijeme predstavljalo jednu od glavnih poteškoća, više temperature danas omogućavaju duži period rasta biljaka, ali istovremeno povećavaju rizik od nedostatka vode.

Važnu ulogu u tome ima i sve manje snijega. Snježni pokrivač prirodno funkcioniše kao svojevrsni rezervoar: postepeno se topi i omogućava da voda tokom dužeg perioda prodire u zemljište i obnavlja podzemne vode.

•  – Toga više nemamo – upozorio je Jäger, naglašavajući da nestašica vode postaje ozbiljan problem.

Zbog promijenjenih uslova, poljoprivreda će, prema njegovom mišljenju, morati značajno da se prilagodi. Kao neke od mogućih mjera navodi cjelogodišnje pokrivanje zemljišta i drugačije načine njegove obrade.

•  – Imamo zaista dramatične klimatske promjene. Moraćemo potpuno da se prilagodimo. Ovakav način obrade zemlje više neće funkcionisati – poručio je.

” Imamo mnogo veći uticaj nego što mislimo”

Na pitanje zbog čega se još uvijek ne preduzima dovoljno, Jäger kao jedan od razloga navodi ljudsku sklonost komforu. Klimatske mjere, prema njegovom mišljenju, podrazumijevaju promjene svakodnevnih navika, ali bi rezultat istovremeno mogao biti kvalitetniji život ljudi i bolji uslovi za prirodu.

Kao primjere navodi češće korišćenje bicikla, hodanje, manju potrošnju mesa, rjeđe putovanje avionom i izbjegavanje brze mode.

•  – Imamo mnogo veći uticaj nego što mislimo – kazao je.

Jäger odbacuje i argument da Evropa ne može značajnije uticati na globalne emisije zbog velikih emisija u Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji. Prema njegovim riječima, Kina već ulaže mnogo u energetsku tranziciju i u pojedinim oblastima prednjači.

Ističe i da brojne mjere zaštite klime mogu istovremeno doprinijeti većoj energetskoj nezavisnosti, otpornosti i snazi lokalnih zajednica.

Ipak, austrijski stručnjak ne očekuje brzo poboljšanje. Kako je rekao, globalno i kao društvo još nijesmo spremni da – prikočimo -, zbog čega će temperature nastaviti da rastu sve dok se taj trend ne zaustavi.

Zbog toga Jäger smatra da će ljeta obilježena velikim vrućinama i snažnim olujama ostati dio nove stvarnosti. Cilj više nije potpuno poništavanje klimatskih promjena, već usporavanje daljeg rasta temperatura kako bi se, kako kaže, jednog dana stiglo do svojevrsnog platoa.

•  – Sada je cilj samo usporiti taj rast kako bismo jednom došli do platoa. Sa onim što već imamo moraćemo da živimo – zaključio je Jäger.