Iako se digitalizacija u Crnoj Gori bilježi kao trend u razvoju posljednjih godina, stvarni pomaci u ovoj oblasti ostaju ograničeni, uz očigledan nedostatak spremnosti državnih institucija da prihvate promjene i primijene digitalna rješenja. Ovo se navodi u najnovijem izdanju “Bijele knjige – Investiciona klima u Crnoj Gori 2024”, publikacije koju je objavio Savjet stranih investitora.

Blagi rast, ali uz značajne izazove

U izvještaju se ističe da indeks digitalizacije javnih usluga bilježi blagi rast – sa ocjene 4,8 iz 2022. godine na 5 u 2024. Međutim, taj napredak nije dovoljan da pokrije mnogobrojne nedostatke u ovoj oblasti. Autori publikacije upozoravaju da “neophodno je uložiti dodatne napore kako bi se unaprijedila transparentnost i efikasnost poslovnog ambijenta”.

Sveobuhvatni pregled pokazuje da nijedan od faktora koji utiču na indeks digitalizacije nije ocijenjen iznad 5. Administrativni kapaciteti državnih institucija, dostupnost digitalnih usluga, kao i nivo sajber bezbjednosti, ocijenjeni su izuzetno nisko, sa prosječnim ocjenama od 4 do 4,8. Ove ocjene ukazuju na ozbiljne probleme u razvoju digitalne infrastrukture i povezivanju institucija.

Tradicionalni način rada koči razvoj

Značajan broj aktivnosti u državnim organima i dalje se obavlja na tradicionalan način, uz upotrebu štampane dokumentacije. Ovo usporava procedure i stvara zastoje u realizaciji projekata. Nepovezanost baza podataka različitih institucija dodatno komplikuje situaciju, a nedostatak ulaganja u digitalnu infrastrukturu povećava rizik od sajber napada.

– Nepostojanje istinske spremnosti državnih institucija da prihvate promjene predstavlja ključnu prepreku digitalnoj transformaciji. Ovo rezultira slabijim poštovanjem zakonske regulative, manjom efikasnošću i povećanjem troškova za građane i privredu – navodi se u publikaciji.

Telekomunikacije i ICT – lideri sa stagnacijom

Sektor Telekomunikacija i ICT-ja, koji posljednjih godina bilježi najbolje rezultate, takođe se suočava sa izazovima. Sa stabilnom ocjenom od 7,2 od 2022. do 2024. godine, ovaj sektor pokazuje otpornost, ali i stagnaciju. Ključni problemi uključuju visok nivo troškova, neunificirane procedure za izdavanje dozvola i spor razvoj regulatornog okvira.

Članice Savjeta stranih investitora naglašavaju potrebu za dodatnim ulaganjima u IT infrastrukturu, bolju standardizaciju procesa i unapređenje obuka za stručnjake u ICT sektoru. Poseban akcenat stavljen je na sajber bezbjednost, kao prioritet koji Crna Gora tek treba da ozbiljno adresira.

Smjernice za budućnost

“Bijela knjiga” nudi jasne smjernice za poboljšanje stanja u digitalizaciji i telekomunikacijama:
– Unaprjeđenje regulatornog okvira: Povećanje efikasnosti zakonske regulative i smanjenje administrativnih barijera.
– Razvoj digitalnih servisa: Povezivanje baza podataka i omogućavanje većeg broja online usluga.
– Sajber bezbjednost: Povećanje ulaganja u zaštitu od sajber prijetnji.
– Razvoj ICT infrastrukture: Modernizacija mreže i povećanje dostupnosti kvalitetnih IT usluga.

Publikacija Savjeta stranih investitora, koja se objavljuje već više od deset godina, još jednom naglašava hitnu potrebu za digitalnom transformacijom Crne Gore. Iako se na papiru bilježe pozitivni trendovi, stvarni rezultati pokazuju da država i dalje nije dovoljno agilna da prihvati promjene koje bi unaprijedile poslovni ambijent, ubrzale procedure i osigurale veću transparentnost u radu institucija. Bez konkretnog djelovanja, Crna Gora će i dalje zaostajati u razvoju digitalnog društva.