Direktor Media centra, Goran Đurović, ocjenjuje da Crna Gora u Evropsku uniju ulazi bez dovoljno snažnih institucija i stvarne vladavine prava. U intervjuu za „Monitor“ poručio je da se evropski put danas, suštinski, ne razlikuje od perioda vlasti DPS-a – zakoni se usvajaju, ali se ne primjenjuju, dok političke partije i dalje kontrolišu institucije.
Đurović smatra da je Crna Gora nespremna za članstvo u EU, ali da je nastavak pregovaračkog procesa prije svega posljedica političke odluke država članica i Evropske komisije da proces proširenja ostane živ. Na promjenu odnosa Brisela prema proširenju, prema njegovoj ocjeni, uticali su novi geopolitički okolnosti, prije svega ruska agresija na Ukrajinu i sve lošiji odnosi Evropske unije sa nekadašnjim ključnim saveznikom, Sjedinjenim Američkim Državama.
U takvom ambijentu, smatra Đurović, evropska vrata za Crnu Goru ostaju otvorena, ali to ne znači da su domaće reforme završene niti da su institucije osposobljene za funkcionisanje u demokratskom sistemu.
Aktuelnu Vladu vidi kao koaliciju partija različitih prioriteta i vrijednosti koje, kako tvrdi, povezuje prije svega interes da ostanu na vlasti i ostvaruju svoje partikularne i lične interese. Institucije, prema njegovoj ocjeni, nijesu postale profesionalne i i dalje su zarobljene političkim uticajem.
Razlika u odnosu na period DPS-a, kako navodi, jeste u tome što danas veći broj političkih partija kontroliše institucije, dok je ranije kontrola bila koncentrisana u rukama jedne partije.
“Proces pristupanja EU“ zato je, prema njegovom mišljenju, ostao gotovo isti. Usvajaju se zakoni, ali njihova primjena izostaje. Ni danas nema stvarne vladavine prava, a dobre inicijative opozicije, sindikata i nevladinih organizacija ne nailaze na dovoljno prostora kod vlasti.
Takva situacija, smatra Đurović, gotovo nužno proizvodi nove političke krize.
Opozicione partije, osim DNP-a, prema njegovoj ocjeni, jasno su orijentisane prema članstvu Crne Gore u EU. Problem vidi u NSD-u i Andriji Mandiću, koji su dio vlasti, a za koje smatra da ne dijele vrijednosti na kojima počiva Evropska unija.
Đurović tvrdi da Mandić pokušava da zadrži podršku nacionalističkog dijela biračkog tijela, među kojima su, kako navodi, i oni koji i dalje sanjaju veliku Srbiju, veličaju ratne zločince i baštine fašističku četničku ideologiju. Takve vrijednosti, smatra on, nespojive su sa evropskim integracijama.
Po njegovoj ocjeni, problem dodatno komplikuje činjenica da opstanak vladajuće većine zavisi od Mandića. Istovremeno, predsjednik PES-a i Vlade, kako smatra Đurović, nije spreman da u susret izborima mijenja odnose unutar koalicije.
Upravo je Mandićeva uloga bila u centru posljednje parlamentarne krize. Govoreći o neodržanoj sjednici Skupštine na kojoj je trebalo raspravljati o inicijativi za njegovo razrješenje zbog saučešća porodici Ratka Mladića, Đurović ocjenjuje da je sjednica izostala jer Mandić nema većinsku podršku u parlamentu.
Dio poslanika i poslanica PES-a, prema njegovim riječima, stidi se Mandićevih postupaka i ne želi da ostane zapamćen kao podrška čovjeku koji veliča ratnog zločinca. To, smatra Đurović, pokazuje kakvi ljudi vode državu – bez vrijednosti, integriteta i jasnog stava.
Mandić je, kako ocjenjuje, ponovo demaskirao i sebe i svoje koalicione partnere iz PES-a, dok su Demokratama, prema njegovom mišljenju, najvažnije očuvanje vlasti i političkih pozicija, čak i kada to može štetiti državi i njenom evropskom putu.
Posebno kritikuje reakciju Evropske unije na političku krizu. Umjesto da pritisak bude usmjeren prema vlastima koje su krizu izazvale, smatra Đurović, EU pritiska opoziciju da podrži izmjene Ustava i izbor novih članova institucija važnih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Takav pristup, upozorava, može dodatno ohrabriti vlast da nastavi da krši propise. Kao primjer navodi izbor članova Savjeta RTCG-a i drugih institucija.
Istovremeno, ocjenjuje da Evropska komisija sve više „okreće glavu“ od odluka vlasti koje su, kako smatra, sramotne, jer joj je prioritet da se proces zatvaranja poglavlja privede kraju.
Poseban problem vidi u odnosu države prema ratnoj prošlosti. Crna Gora, prema Đurovićevoj ocjeni, nije uradila gotovo ništa kada je riječ o suočavanju sa prošlošću.
U školskim udžbenicima još nema pune istorijske istine o događajima iz bliže i dalje prošlosti, nema sudskih presuda niti je utvrđena odgovornost političara koji su učestvovali u razaranju Dubrovnika.
Problem je, smatra on, i u Krivičnom zakoniku, koji nedovoljno razrađuje sankcionisanje veličanja ratnih zločina i ratnih zločinaca. Policija, tužilaštvo i sudovi, tvrdi Đurović, ne rade dovoljno na procesuiranju najodgovornijih za kontinuirano podržavanje ratnih zločinaca.
Ukazuje na to da nema odgovornih za podizanje spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kao ni procesuiranih vjerskih velikodostojnika SPC-a koji, prema njegovim riječima, šire govor mržnje i veličaju ratne zločine – od Đurišića do Mladića.
Na različitim manifestacijama, dodaje, pjevaju se pjesme posvećene ratnim zločincima, dok institucije ćute. Uzrok takvog stanja vidi u tome što aktuelna vlast, prema njegovoj ocjeni, dijeli stavove onih koji negiraju ratne zločine, dok se partije manje brojnih naroda, zarad vlasti, prave da problem ne postoji.
Zbog toga ne očekuje brzo suočavanje Crne Gore sa prošlošću. Neke nove partije i nova vlast, smatra, možda će imati više osjećaja prema žrtvama zločina, bez obzira na to ko su bili počinioci.
I pored svega, Đurović ne vjeruje da će Crna Gora izgubiti evropski put.
Njegova ocjena je da je EU odlučila da Crnu Goru „na nosilima“ uvede u Evropu. Međutim, upravo u tome vidi i paradoks – članstvo u EU samo po sebi neće značiti demokratiju.
Za manjinu građana koja se decenijama borila za demokratizaciju, kaže, evropska integracija neće automatski donijeti ono za šta su se borili.
Podsjeća na slogan iz perioda prije referenduma o nezavisnosti 2006. godine – „prvo država pa demokratija“. Danas je, prema njegovom mišljenju, taj slogan zamijenjen principom „prvo EU pa demokratija“.
Dio nekadašnje opozicije, među kojima navodi Demokratsku Crnu Goru, NSD i SNP, zajedno sa, kako ga naziva, „petim ešalonom DPS-a“, koji sada nosi naziv PES, danas je, smatra Đurović, prihvatio upravo takav pristup.
Borba za demokratiju, prema njegovim riječima, neće završiti ulaskom u EU. Ona će se nastaviti i nakon članstva, jer demokratiju mogu obezbijediti samo profesionalne institucije.
S obzirom na slabost institucija u Crnoj Gori, očekuje da će EU za nove članice pripremiti posebne uslove kako bi ih natjerala da konačno počnu da primjenjuju zakone i jačaju institucije. Zbog toga mu, kako navodi, komično djeluju izjave ministara i ministarki da je Crna Gora zaslužila ulazak u EU i da sprovodi reforme.
Mjerila koja moraju biti ispunjena za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, smatra Đurović, biće završena do kraja ove ili početkom naredne godine, prije svega zahvaljujući pritisku Evropske komisije.
Ipak, postoji nešto što bi, prema njegovoj ocjeni, moglo zakomplikovati završnicu procesa. To je ponašanje Mandića i njegovo veličanje ratnih zločinaca.
Đurović smatra da je nedopustivo da predsjednik Skupštine sa pozicije vlasti pravi poteze koji izazivaju takve reakcije. Nakon zatvaranja pregovaračkih poglavlja slijedi verifikacija ugovora o članstvu u svim državama članicama EU, a javnost u mnogim od tih zemalja, upozorava, veoma burno reaguje na veličanje ratnih zločinaca i širenje fašističke ideologije.
Zbog toga će, smatra, biti veoma važno ko će činiti novu vlast nakon parlamentarnih izbora naredne godine.
Kada je riječ o raspletu aktuelne političke krize, Đurović očekuje da će DPS popustiti pod pritiskom EU, jer ima snažan interes da se predstavi kao reformisana i kooperativna partija i pouzdan partner Brisela.
Istovremeno, očekuje da će vlast imenovati svoje ljude u Savjet RTCG-a i drugim institucijama, kao i da će imati punu kontrolu nad uslovima za održavanje predstojećih izbora. Opozicija će, prema njegovoj prognozi, sve to nijemo posmatrati kako se ne bi zamjerila Evropskoj uniji.
Kada je riječ o javnom servisu, Đurović smatra da će Crna Gora imati istinski javni servis tek kada građani budu spremni da preuzmu odgovornost za vlast koju biraju.
Ako građanima nije važno koje političke partije podržavaju, ako im nije važno da imaju kvalitetne usluge u bolnicama i školama i ako ne insistiraju na pravovremenom i profesionalnom informisanju putem RTCG-a, onda nema ni boljeg standarda, smatra on.
Posebno problematičnim vidi odnos dijela građana koji su nekada sanjali demokratsku Crnu Goru, a kojima je danas, kako ocjenjuje, jedino važno da DPS nije na vlasti.
Ako im ne smeta što njihovi politički favoriti urušavaju institucije, onda se, prema njegovoj ocjeni, mora postaviti pitanje da li se većina građana ikada zaista borila za demokratiju ili je problem bio samo u tome što je DPS bio na vlasti.
Drugim riječima, smatra Đurović, pitanje je možda bilo „zašto oni, a ne mi“.
Bez građana koji će kažnjavati svaku vlast kada ih vara i krade, neće biti napretka, zaključuje on. Media centar će, kako najavljuje, zajedno sa drugim nevladinim organizacijama nastaviti borbu za profesionalan i istinski javni servis.
Komentariši