Crnogorski zdravstveni sistem suočava se sa problemom koji sve više pogađa najranjivije – penzionere i hronične bolesnike. Dr Elvir Zvrko, poslanik DPS-a i ljekar po struci, upozorava da građani svakodnevno osjećaju posljedice poskupljenja ljekova, dok ekonomski stručnjak i bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić ističe da formalni mehanizmi države postoje, ali realno ne funkcionišu zbog malog tržišta, nedostatka konkurencije i dominantnog političkog problema.

– „38 odsto = dvije tablete Andola“ – ovako je Zvrko, juče na mreži Iks, slikovito opisao posljednje usklađivanje penzija u Crnoj Gori. Povećanje od 0,38% prosječne penzije iznosi oko 1,8 eura mjesečno, što jedva pokriva simbolična poskupljenja osnovnih lijekova.

On upozorava da građani, posebno penzioneri, plaćaju evropske cijene, ali dobijaju balkanski tretman: podaci Monstata pokazuju da su farmaceutski proizvodi u Crnoj Gori od jula 2024. do jula 2025. poskupili 14,5 odsto, dok su u Evropskoj uniji poskupjeli 2,1 odsto, a u eurozoni 1,6 odsto. Povećanje u Crnoj Gori gotovo je tri puta veće od rasta u Italiji, državi EU sa najvećim rastom, koja je zabilježila povećanje od 5,9 odsto. U šest država, uključujući Slovačku, Francusku i Španiju, cijene ljekova su čak pale.

Za dio javnosti ovakva poređenja mogu biti politička provokacija, ali za pacijente su svakodnevna realnost. U ordinacijama i apotekama, priče poput: „Uzeću pola kutije pa ću da razvlačim…“ nisu dosjetke, već simbol kompromisa između terapije i osnovnih životnih troškova. Dr Zvrko objašnjava da ovakve „sitne uštede“ dovode do neredovne terapije, pogoršanja bolesti i skupljeg bolničkog liječenja.

Uredbe i kontrola cijena

Vlada je 30. septembra usvojila Uredbu o dopunama Uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova. Ona omogućava ograničavanje cijena ljekova van Liste ljekova, kako za nove, tako i za već registrovane lijekove, uz zakonsku obavezu Instituta za ljekove i medicinska sredstva da provodi godišnje revizije. Cilj je sprečavanje nekontrolisanog rasta cijena, povećanje transparentnosti i osiguranje kontinuiranog snabdijevanja tržišta.

Ipak, broj ljekova koji se kupuju uz recept, ali nisu na Listi, veći je od prvobitno procijenjenog broja od oko 200. Prema ranijim analizama Ministarstva zdravlja, Montefarma i Instituta, ograničenje je trebalo da stupi na snagu od marta ove godine, ali realna dostupnost lijekova i dalje je ograničena.

Andol kao simbolički primjer

Da pojasni stvarnu težinu povećanja penzija, Zvrko je izabrao primjer „dvije tablete Andola“.

– Nisam želio tačan matematički proračun, nego slikovit prikaz. Ako uzmemo prosječnu penziju, povećanje od 0,38 odsto znači oko 1,8 eura mjesečno – iznos koji praktično ’pojede’ jedno minimalno poskupljenje lijeka ili doplata u apoteci – objašnjava dr Zvrko. Andol je generički, jeftin i široko korišćen lijek, pa simbolizuje osnovnu terapiju koju penzioneri ne mogu zanemariti.

Surovi kompromisi: lijek ili grijanje

Na pitanje koliko rast cijena utiče na terapije, dr Zvrko navodi svakodnevne primjere: penzioneri i hronični pacijenti već prave kompromis između lijekova i drugih troškova – struje, hrane, grijanja.

– Sve češće čujem: ’Doktore, ovaj lijek mi je preskup, ima li nešto jeftinije?’ ili ’Uzeću pola kutije pa ću da razvlačim…’. Posljedice takvih kompromisa su ozbiljne: bolest se pogoršava jer se terapija ne uzima redovno, a ono što se danas ’uštedjelo’ plaća se skupljim bolničkim liječenjem sjutra.

Ekonomija sistema

Čirgić objašnjava da je osnovni pravni okvir Zakon o ljekovima i Uredba o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena. Veleprodajna marža iznosi šest, a maloprodajna do 18 odsto. Vlada je skoro izmjenom Uredbe prvi put ograničila i cijene ljekova van Liste, pa se formalno može reći da država kontroliše cijene.

– Formalna kontrola postoji, ali realna je ograničena. Crna Gora je malo tržište i bez velike pregovaračke moći prema proizvođačima, a manjak konkurencije dodatno utiče na visinu nabavnih cijena. Pacijent sve plaća, regulator zakazuje – ističe Čirgić.

Podaci Monstata: eksplozija cijena

Prema HICP indeksu, farmaceutski proizvodi u Crnoj Gori poskupjeli su 14,5 odsto od jula 2024. do jula 2025. U EU rast je 2,1 odsto, u eurozoni 1,6 odsto. Dr Zvrko ističe da sedam puta veći rast od evropskog nije statistička greška, već dokaz da država nema efikasnu kontrolu nad formiranjem cijena.

– U EU rast od 2,1 odsto građanin kompenzuje višim standardom i zaštitom potrošača. Kod nas rast od 14,5 odsto direktno pogađa penzionere, hronične bolesnike i siromašna domaćinstva. U EU je to makroindikator, a kod nas socijalna i zdravstvena drama.

Ko najviše plaća?

Čirgić pojašnjava da penzioneri i hronični bolesnici najviše osjećaju posljedice, jer su redovno vezani za zdravstveni sistem i imaju niske prihode. Kad cijene terapija rastu brže od penzija, direktno se ugrožava životni standard, a izbor između osnovnih potreba i zdravlja postaje realnost.

– Posljednje usklađivanje penzija od 0,38 odsto ili oko dva eura izazvalo je opravdano ogorčenje kod penzionera. Rast cijena ljekova ne ’pojede’ simbolično uvećanje već ’jede’ samu penziju – dodaje Čirgić.

Mjere i preporuke

Dr Zvrko predlaže konkretne mjere: ograničiti marže na esencijalne ljekove za hronične bolesti, revidirati liste Fonda kako bi modernije terapije bile dostupne, uvesti ciljane subvencije za najugroženije, povećati transparentnost formiranja cijena i podsticati kvalitetne generike.

– Ako se mora birati, za najugroženije je efikasnije subvencionisati terapiju nego povećavati penziju za nekoliko eura. Strategija mora garantovati da niko ne ostane bez osnovnog lijeka zbog novca – poručuje dr Zvrko.

Čirgić dodaje da bi sistem nabavki i distribucije trebao koristiti centralizovane procedure po Zakonu o zdravstvenom osiguranju, što bi omogućilo nabavku lijeka istog hemijskog sastava od više proizvođača po nižoj cijeni i smanjilo troškove iz džepa pacijenata.

Reakcija vlasti

Poslanica Pokreta Evropa sad Dragana Vučević tvrdi da su navodi o rastu cijena netačni. Navodi da su povećanja za ljekove bez terapijske alternative simbolična, dok se rast od 14,5 odsto odnosi na OTC proizvode čije cijene se slobodno formiraju na tržištu. Dodaje da se poređenje sa EU ne može primijeniti direktno, jer lista ljekova pokriva drugačiji spektar proizvoda.

Na ove tvrdnje dr Zvrko odgovara da politika DPS-a ne koristi manipulacije, već se bazira na stvarnom teretu koji građani osjećaju: – Dovoljno je reći da je čak i Rapidol S poskupio – građani sami mogu procijeniti ko govori istinu. Ako Vlada ima drugačije podatke, neka objavi kompletan pregled tržišta ljekova, a ne selektivne segmente.

Iz perspektive ljekara i ekonomiste, „povećanje“ penzija mjeri se u eurima, dok posljedice rastu u propuštenim dozama, pogoršanim hroničnim bolestima i skupljem bolničkom liječenju. Između uredbi, regulatornih instrumenata i pregovaračke moći, pacijenti ostaju posljednja karika sistema, iako bi upravo njihovo zdravlje trebalo biti prioritet.