Tokom protekle dvije godine, Klinički centar Crne Gore (KCCG) napustilo je 25 ljekara i 216 medicinskih sestara i tehničara. Ovaj kontinuirani odliv medicinskog kadra u privatni sektor dodatno pogoršava stanje javnog zdravstva, dok se otvaranjem prve privatne bolnice u Crnoj Gori očekuje nastavak trenda odlaska pacijenata iz državnog sistema. Javno zdravstvo biraju uglavnom oni koji nemaju izbora, dok svi koji to mogu traže privatne alternative, piše Monitor.

Lista čekanja u KCCG postaje sve duža. Pacijenti čekaju od mjesec dana do šest mjeseci da dođu na pregled kod specijalista, a najduže se čeka na CT dijagnostiku. Pulmološka i hematološka ambulanta imaju čekanja do tri mjeseca, dok reumatologija, endokrinologija i kardiologija također imaju značajne liste čekanja. Dostupnost zdravstvenih usluga i vrijeme čekanja odražavaju snagu i stanje zdravstvenog sistema, upozoravaju iz Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori.

Direktor KCCG, Aleksandar Radović, ističe da centar opslužuje oko 70% ukupnih potreba građana Crne Gore. U posljednjih godinu dana KCCG je zaposlio 140 medicinskih sestara, a od 2022. do kraja prošle godine 108 ljekara. Ipak, brojka novih zapošljavanja ne uspijeva nadomjestiti odlazak kadra u privatni sektor.

Jedan medicinski tehničar sa preko 20 godina iskustva kazao je za Monitor: ,,Godinama sam radio u Kliničkom i privatno, nisam imao vremena ni života. Dobio sam ponudu da za veću platu pređem u privatnu ambulantu. Počinuo sam, prvi put imam vremena za porodicu i sebe.”

U decembru prošle godine, Velibor Majić, direktor Instituta za bolesti djece, upozorio je na jaz u platama i uslovima rada između javnog i privatnog sektora. Istakao je da Dječja bolnica suočava sa najavljenim odlaskom više ljekara i deset medicinskih sestara, uključujući najiskusnije neonatologe. On je naglasio da ljekari u javnom sektoru pored redovnog posla tokom noći praktično obavljaju primarnu zdravstvenu zaštitu, dok startna plata u javnom sektoru iznosi 1300–1700 eura, a u privatnom sektoru 3000 eura i više, bez dežurstava i pripravnosti.

Predsjednica Sindikata doktora medicine, Milena Popović Samardžić, kazala je: ,,Građani zbog predugih lista čekanja traže privatnu praksu i ljuti su jer tamo srijeću ljekare koji rade i u državnom sektoru. Sistem je premoren i ljekari ga napuštaju, prelazeći u privatni sektor.”

Pored toga, privatni sektor širi kapacitete. Branislav Martinović, vlasnik farmaceutske kompanije Glosarija, i Milan Mijović, bivši direktor KCCG, najavili su otvaranje Opšte bolnice Moj Lab početkom 2026. godine, prve privatne bolnice nove generacije u Crnoj Gori. U njoj radi preko 100 specijalista iz Crne Gore i regiona, a konkursi za nove ljekare i medicinske radnike su otvoreni. U planu je i najveće privatno porodilište u Crnoj Gori. Martinović (43%) i Mijović (36%) su suvlasnici Moj Laba, dok je do juna 2025. Dragan Bokan, vlasnik kompanije Voli, imao 33% udjela.

U Crnoj Gori trenutno postoji 170 privatnih ordinacija, a procenat građana koji sami finansiraju zdravstvene troškove veći je nego u evropskim zemljama – između 38 i 40%, dok je prosjek EU 15–20%. Najviše se plaćaju ljekovi i privatni pregledi. Podaci SZO pokazuju da je 9,1% domaćinstava izloženo katastrofalnim zdravstvenim troškovima, od kojih 70% odlazi na ljekove. U najsiromašnijim domaćinstvima svako treće mora birati između hrane i lijekova.

U teoriji javno i privatno zdravstvo trebali bi se nadopunjavati, ali u praksi liječenje sve više postaje simbol nejednakosti. Oni koji ne mogu platiti privatne usluge suočavaju se sa dužim listama čekanja i ograničenom dostupnošću dijagnostike i specijalističkih pregleda.

Od ovog mjeseca povećane su plate za medicinske sestre i tehničare u javnom sektoru, od 10 do 25%, ali problem nije samo u novcu. Za stanja koja se ne mogu tretirati u Crnoj Gori, osiguranici se upućuju u Srbiju i Tursku, što godišnje košta 10–15 miliona eura. Sličan iznos iz budžeta zdravstva ide i privatnim ustanovama za procedure s dugim listama čekanja: operacije katarakte, radiologija, vantjelesna oplodnja i PET/CT snimanja.

Crna Gora je do prošle godine bila jedina zemlja u regionu bez PET skenera, koji je ključan za otkrivanje i praćenje karcinoma. Njegova tržišna vrijednost je 1,2–1,5 miliona eura. Od maja 2025. osiguranici mogu PET/CT obaviti u privatnoj poliklinici Medikol, a prvi aparat u KCCG biće pušten u rad tokom ove godine.

Iz Ministarstva zdravlja uglavnom ćute o problemima, ali se hvale izgradnjom Klinike za mentalno zdravlje i Klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju tokom 2024. Najavljena je i izgradnja Univerzitetskog kliničkog centra u Podgorici, koja će koštati 313 miliona eura.

Za vrijeme mandata Dragoslava Šoškića, prethodnog ministra zdravlja, pokušano je suzbijanje monopola na uvoz ljekova – bez uspjeha. Stručnjaci upozoravaju da je dostupnost lijekova alarmantna, a dr Elvir Zvrko, poslanik DPS-a, ističe da pacijenti sa minimalnim primanjima često moraju sami kupovati terapiju.

Slađana Vujačić, specijalizantkinja urgentne medicine, dodaje: ,,Plate su nominalno veće, ali pacijenti često nailaze na nestašice lijekova i moraju kupovati osnovne medicinske potrepštine. To je poražavajuće čak i za siromašnije države od Crne Gore.”

Alarmantni incidenti dodatno urušavaju povjerenje građana. Protekle sedmice objavljeno je da šesnaestogodišnja onkološka pacijentkinja iz Bara nije primljena u KCCG jer se ljekari nisu mogli dogovoriti o njenom odjeljenju. U decembru je devetogodišnji dječak iz Bara preminuo od sepse, a 25. oktobra u Opštoj bolnici Nikšić preminula je beba stara tri dana zbog gušenja hranom. Roditelji jedanaestogodišnjeg dječaka iz Nikšića još čekaju odgovore.

Popović Samardžić ističe da u drugim zdravstvenim sistemima neželjeni ishodi dovode do objektivne istrage i poboljšanja, dok u Crnoj Gori ostaju floskule: ,,Komisija će utvrditi, biće sankcionisani, biće smijenjeni.”

UNICEF je ove sedmice izrazio zabrinutost zbog maloljetnika koji se i dalje upućuju u psihijatrijsku bolnicu za odrasle, pozivajući na hitnu izgradnju održivih usluga mentalnog zdravlja za djecu i adolescente.

Sve to dodatno urušava povjerenje u sistem, što se vidi i kroz izuzetno nisku vakcinaciju MMR vakcinom – prvu dozu primilo je samo oko 22% djece rođene 2023. godine, znatno ispod preporučenog nivoa od 95%.