Građani Crne Gore sve češće plaćaju troškove zdravstvene zaštite iz svog džepa, a situacija bi od 1. oktobra mogla postati još teža. Zbog kašnjenja u raspisivanju javnog poziva za privatne apoteke, ljekovi na recept će se u narednom periodu moći podizati samo u 56 državnih apoteka Montefarma, dok će hronični bolesnici, stariji i građani iz manjih mjesta biti najviše pogođeni.

Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Sead Čirgić tvrdi da država, zbog nedostatka sredstava, namjerno smanjuje dostupnost zdravstvene zaštite i sve veći teret prebacuje na građane.

-Jasno je da država troškove zdravstvene zaštite sve više prevaljuje na građane. Tako smo došli od pokrivenosti potrošnje ljekova iz sredstava FZO od preko 80 odsto na ispod 70 odsto. Građani sada godišnje plaćaju više od 60 miliona eura za ljekove – tri puta više nego prije nekoliko godina. Ovo nije samo nemar, ovo je politika. Da li je to briga države o pacijentima?- poručuje Čirgić.

Recepti samo u državnim apotekama: “Recept za haos”

Važeći ugovori FZO-a sa privatnim apotekama ističu 30. septembra, a zbog zakašnjelih procedura najmanje mjesec dana terapije na recept će se izdavati isključivo u državnim apotekama. To znači da će na 100.000 stanovnika biti dostupno samo devet apoteka, dok je evropski prosjek oko 30.

-Novi ugovori nisu potpisani. Niko ne zna kad će biti. Ali svi znamo ko će platiti cijenu – pacijenti. U maju je Fond pokrenuo proceduru, u junu se ministar zdravlja ‘sjetio’ da da saglasnost, a Upravni odbor Fonda je cijelo ljeto birao model saradnje. Na kraju, kada se već ušlo u kašnjenje, sve je ostalo isto,- kaže Čirgić.

“Lanac institucionalne neodgovornosti”

Čirgić ističe da je problem mnogo dublji i da pokazuje nesposobnost države da upravlja zdravstvenim sistemom.

-Ovdje imamo cijeli lanac institucionalne neodgovornosti i loše komunikacije. Ministar zdravlja voli da ističe da je pacijent u centru sistema, ali ova situacija pokazuje suprotno – politika je u centru. Predsjednik i jedan član Upravnog odbora dolaze iz Ministarstva zdravlja, pa je teško povjerovati da se radi o pukoj administrativnoj sporosti,- naglašava on.

Bivši direktor FZO-a upozorava da je ovo više od birokratskog propusta:
-Možda ministar želi da nam pošalje poruku da je Fond nesposoban da realizuje javni poziv, što nije tačno. Posljedice su jasne – od 1. oktobra recepti se podižu samo u državnim apotekama, a građani su ti koji plaćaju cijenu.-

Test kapaciteta države

Važeći ugovori sa privatnicima potpisani su u septembru 2023. godine na period od dvije godine, sa 60 pravnih lica i 113 apoteka. Ipak, Čirgić tvrdi da ovo nije samo administrativni problem, već test kapaciteta države da zaštiti zdravlje građana.

-Ako institucije ne mogu na vrijeme potpisati ugovore koji su dio redovnog poslovanja, kako će se nositi sa većim izazovima? Zdravlje građana ne smije zavisiti od birokratije niti biti moneta za političko potkusurivanje. A upravo to sada gledamo – sporu, neodgovornu, možda i namjerno blokiranu administraciju koja računa na to da građani nemaju izbora,- zaključuje Čirgić.