Danas se obilježava 33. godišnjica najtežeg granatiranja Dubrovnika tokom agresije Jugoslovenske narodne armije (JNA) na Republiku Hrvatsku. Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podsjećaju na strašne posljedice ovog napada i apeluju na crnogorske institucije da konačno proaktivno pristupe procesuiranju ratnih zločina.

Na današnji dan 1991. godine, u Dubrovniku su živote izgubile 19 osobe, dok je 60 ranjeno. Stari grad, zaštićen UNESCO-om kao svjetska kulturna baština, bio je meta artiljerijskog napada koji je trajao više od deset i po sati. Šest zgrada je potpuno uništeno, uključujući i oštećenje glavne ulice Stradun. Unutar zidina starog grada poginuli su mladići Pavo Urban (23) i Tonči Skočko (18), a tri osobe su teško ranjene.

Ovaj napad dio je šire agresije JNA na dubrovačko područje, koja je trajala od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine. Tokom tog perioda, prema podacima, stradalo je 116 civila, poginulo je 194 hrvatskih branitelja, kao i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore. Više od 33.000 ljudi je prognano, dok je 443 osobe bilo zatočeno u logorima Morinj i Bileća u neljudskim uslovima.

Procesuiranje zločina: spor i neefikasan proces

Haški tribunal je osudio generala JNA Pavla Strugara i admirala Miodraga Jokića za zločine počinjene tokom napada na Dubrovnik. Jokić je priznao krivicu i izrazio žaljenje zbog žrtava, dok je Strugar negirao odgovornost. Međutim, osim ovog suđenja, brojni zločini na širem dubrovačkom području ostali su neistraženi.

Crna Gora je do sada procesuirala samo četvoricu pripadnika JNA zbog zlostavljanja zarobljenika u logoru Morinj. Uprkos strateškom značaju preispitivanja komandne odgovornosti, crnogorsko tužilaštvo nije pokazalo inicijativu u ovim predmetima. Evropska unija je u pregovorima sa Crnom Gorom o Poglavlju 23 istakla neophodnost procesuiranja ratnih zločina na visokom nivou, što uključuje i komandnu odgovornost.

Regionalna saradnja neophodna za pravdu

Organizacije za ljudska prava zahtijevaju saradnju Hrvatske i Crne Gore kako bi se procesuirali odgovorni za zločine. Podsjećaju da su optužnice protiv bivših vojnih starješina JNA u Hrvatskoj podignute još prije 15 godina, ali da mnogi optuženi, poput Radovana Komara i Vladimira Kovačevića, i dalje izbjegavaju pravdu. Uprkos urgencijama, crnogorske vlasti nijesu obezbijedile informacije o eventualnom interesovanju za ove slučajeve.

– Ratni zločini nijesu samo nacionalno, već i regionalno pitanje koje zahtijeva zajednički pristup. Očekujemo od crnogorskog tužilaštva da konačno preduzme konkretne korake, dok od Hrvatske tražimo spremnost na saradnju – navode organizacije.

Sjećanje na žrtve i apel za pravdu

Granatiranje Dubrovnika ostaje bolna rana u istoriji regiona, a inertnost pravosudnih sistema dodatno otežava proces pomirenja. Organizacije za ljudska prava ističu da je pravda za žrtve ključna za vladavinu prava i izgradnju povjerenja među narodima bivše Jugoslavije. Obljetnice poput ove prilika su da se podsjetimo na žrtve, ali i na odgovornost institucija da osiguraju da počinitelji odgovaraju za svoje zločine.