Govor mržnje je sve prisutniji u javnom diskursu u Crnoj Gori, a predstavnici vlasti ga često podstiču ili tolerišu, saopštila je Akcija za ljudska prava (HRA), povodom Međunarodnog dana ljudskih prava.

Iz te nevladine organizacije kažu i da postoji stalno nastojanje pojedinih političara iz vlasti da suze prostor za slobodno izražavanje svojih kritičara, posebno iz reda NVO i advokata.

Ukazuju, između ostalog, i da napadi na novinare i dalje predstavljaju ozbiljan problem, kao i da je nasilje među djecom ozbiljan problem koji poprima sve brutalnije oblike.

– Na Međunarodni dan ljudskih prava 2025. godine u toku je više od stotinu aktivnih ratova i oružanih sukoba, međunarodnih ili untrašnjih. Posebno zabrinjava situacija u Ukrajini, u kojoj rat traje i četvrtu godinu nesmanjenom žestinom, i u Gazi, gdje se pravi mir još ne nazire. Amnesty International, Human Rights Watch i Nezavisna međunarodna istražna komisija Savjeta za ljudska prava UN, utvrdili su da je Izrael nad Palestincima u Gazi sprovodio genocid. Predsjednik SAD-a Donald Tramp je uveo sankcije zvaničnicima Međunarodnog krivičnog suda (MKS), uključujući dvoje sudija i dvoje tužilaca. Izvjestiteljka UN, Frančeska Albaneze, pokazala je u svojim izvještajima da su i multinacionalne kompanije, ali i 28 država, pomagale ratne zločine i genocid obezbjeđujući vojnu tehnologiju i oružje za Izrael – podsjeća se u saopštenju.

Drastično je, kako kažu iz HRA, smanjena podrška međunarodnom poretku zasnovanom na poštovanju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.

– Ipak, specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija, gospođa Albaneze, kao i Margaret Satterthwaite, Irene Khan i Mary Lawlor, koje su se protekle godine interesovale za ljudska prava i u Crnoj Gori, kao i Visoki komesar za ljudska prava Volker Turk koji je posjetio Crnu Goru, daju nadu da i na meðunarodnom nivou postoje nepotkupljivi glasovi spremni da se založe za ljudska prava svih ‘ dodaju.

Pridruživanje Crne Gore Evropskoj uniji

Iako je članstvo u Evropskoj uniji proklamovan strateški cilj Crne Gore, postupci izvršne vlasti ga i dalje dovode u pitanje, smatraju u HRA.

– Zatvoreno je tek sedmo od ukupno 33 poglavlja. Sredinom decembra se očekuje zatvaranje još pet, među kojima nije i poglavlje ‘vanjski odnosi’, koje je Hrvatska blokirala jer je Crna Gora prošle godine usvojila Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthausen, pod pritiskom srpskih nacionalističkih stranaka iz vlasti.

Poglavlja 23 i 24 koja se tiču ljudskih prava i pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije su najzahtjevnija i ostaće otvorena do kraja pregovaračkog procesa, dodaju. Akcija za ljudska prava, ističu, u kontinuitetu podsjeća na završna mjerila koja je potrebno doseći u tom procesu, “pa tako i ovim saopštenjem.”

O zaštiti ljudskih prava pred Ustavnim sudom

Iz HRA kažu i da Ustavni sud, “zbog neodgovornosti vlasti”, danas ima samo pet od sedam sudija, “nedovoljno da efikasno rješi veliki broj ustavnih žalbi (1.672) i inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti (364)”.

– Uprkos tome Ustavni sud je od prošle godine odlučio o svim ustavnim žalbama starijim od dvije godine čime je spriječio kršenje prava na suđenje u razumnom roku. Zbog partijskih interesa prijeti opasnost da jednoj sutkinji bude i produžen mandat koji joj već protivustavno traje preko godinu dana.

O pravosuđu

Privremeno su, podsjećaju, povećane zarade nosiocima pravosudnih funkcija i inicirane su ustavne izmjene u vezi sastava Sudskog savjeta u skladu s međunarodnim preporukama.

– Ipak, na putu ka EU ostaje čitav niz zadataka: izbor nedostajućih sudija i državnih tužilaca i bolja organizacija u cilju dostizanja ažurnosti, donošenje kvalitetnih odluka, nepristrasno utvrđivanje odgovornosti, poboljšanje uslova rada i kapaciteta sudova. Pitanje obezbjeđenja integriteta adekvatnim vetingom još je pod znakom pitanja.

Pravo na život

HRA smatra i da institucije kasne u zaštiti prava na život i sigurnost građana.

– Skoro godinu dana se čeka da Savjet za građansku kontrolu rada policije iznese stav o postupanju policije tokom masovnog zločina na Cetinju 1. januara 2025, dok je Ombudsman tek ove godine objavio mišljenje o masakru na Cetinju iz 2022. Takođe, statistika pokazuje dramatične posljedice izostanka pravovremene institucionalne reakcije – samo ove godine zabilježena su čak četiri femicida.

Izostanak odgovornosti, kako su rekli, posebno je vidljiv i u odnosu na ispitivanje odgovornosti za nesavjesno liječenje:

– Ni nakon 14 godina od smrti Ivane Šoć nije utvrđena odgovornost ljekara, iako su vještaci Medicinskog fakulteta u Ljubljani nedavno pred Višim sudom u Podgorici potvrdili prethodni nalaz kolega iz Hrvatske, da je njen život izgubljen zbog ljekarskog propusta. Dodatno zabrinjavaju i najnoviji tragični slučajevi — smrt bebe u Nikšiću i smrt dječaka u Baru, koji tek treba da budu djelotvorno istraženi.

Zabrana torture

Žrtve mučenja su “napokon stekle pravo” na besplatnu pravnu pomoć, ističe HRA.

– Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca doprinijelo je adekvatnom praćenju i izvještavanju o procesuiranju prijava torture, ali ne i vidnom unapređenju djelotvornosti istraga. Država i dalje ne obezbjeđuje zabranu mučenja u skladu sa međunarodnim standardima niti pruža adekvatne proceduralne garancije, zbog čega ispunjavanje preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT)  ključno za zatvaranje poglavlja 23  nije dostižno. Vlada uprkos apelima nije objavila preliminarna zapažanja CPT.

Prema nalazu Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, kako je saopšteno, napredak postoji u postupanju u predmetima nasilja u porodici, posebno u pogledu ujednačenosti, efikasnosti i dosljednije krivičnopravne kvalifikacije nasilja.

– Ipak, i dalje postoje ograničenja poput nedovoljnih kadrovskih i tehničkih kapaciteta, neujednačen kvalitet procjena rizika, slabija koordinacija sa policijom i centrima za socijalni rad, nedovoljno informisanje žrtava o toku postupka.

Procesuiranje ratnih zločina i druga prava žrtava

Ukazuju da Crna Gora aktivnije istražuje ratne zločine zahvaljujući intenzivnijoj komunikaciji sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.

– Status civilnih žrtava rata priznat je svim nestalim i ubijenim civilima iz ratova devedesetih, a članovima njihovih porodica obezbijeđene su mjesečne novčane naknade. Država je obezbijedila i jednokratnu pomoć od po 100.000 eura za 16 porodica u slučajevima Murino, Tuzi, Štrpci i deportacija izbjeglica, ali su neopravdano izostavljene porodice nestalih sa Kosova i iz BiH. Pozitivno je i zaključivanje Aneksa sporazuma o saradnji između državnih tužilaštava Crne Gore i Hrvatske, kojim je uveden reciprocitet u saradnji oko procesuiranja ratnih zločina, što bi trebalo da omogući i to da Crna Gora dobije informacije o rezultatima istrage u predmetu ‘Lora 3’, koji se odnosi na mučenje i stradanje nikšićko-šavničke grupe.

Podsjećaju da je inicijativa za podizanje spomenika žrtvama ratnog zločina u Kaluđerskom lazu dobila podršku Ministarstva kulture i medija.

– Lokalni parlament Bijelog Polja usvojio je inicijativu da se osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzme nagrada ‘Risto Ratković’ dodijeljena 1993. godine. S druge strane, ponovno otvaranje starih predmeta još nije donijelo rezultate, regionalna saradnja ostaje na formalnom nivou, nema pomaka u obezbjeđivanju spomenika i dana sjećanja na žrtve Deportacije, država nije zvanično uspostavila i adekvatno obilježila Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, i taj zločin se i dalje povremeno relativizuje od strane političara i u medijima.

Zabrana izazivanja ili podsticanja mržnje i netrpeljivosti

Govor mržnje je, ističe HRA, sve prisutniji u javnom diskursu, a predstavnici vlasti ga “često podstiču ili tolerišu”.

– Poslije masovnog ubistva na Cetinju 1. januara, zabilježen je porast govora mržnje, posebno na društvenim mrežama. Kulminaciju je doživio u odnosu na turske državljane, u kontekstu incidenta za koji su pogrešno optuženi turski državljani. Uhodani patrijarhalni obrasci normalizuju nasilje prema ženama i LGBTIQ osobama, na udaru su i aktivistkinje kao i poslanice i druge državne funkcionerke. Državno tužilaštvo govor mržnje ne prepoznaje u podizanju spomenika odlikovanom Hitlerovom savezniku niti u ratnoj propagandi poput izjava predsjednika Opštine Pljevlja ‘Dogodine u Prizrenu’. Normalizacija takve retorike ugrožava vladavinu prava, društvenu koheziju i evropske integracije – poručuju.

Sloboda izražavanja, mediji i istrage napada na novinare u Crnoj Gori
U Crnoj Gori, smatra HRA, postoji stalno nastojanje pojedinih političara iz vlasti da suze prostor za slobodno izražavanje svojih kritičara, posebno iz reda NVO i advokata.

– Ne podnose kritiku i reaguju neumjereno. Državno tužilaštvo i Uprava policije su po inerciji pokrenuli prekršajne postupke protiv komentara novinara na društvenim mrežama, ali su ih i obustavili kad im je ukazano na međunarodne standarde slobode izražavanja.

Kažu i da napadi na novinare u Crnoj Gori, kako verbalni tako i fizički, i dalje predstavljaju ozbiljan problem.

– Nema napretka u rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića iz 2004, kao ni napada na Tufika Softića ni utvrđivanja odgovornosti za ranjavanje Olivere Lakić. Prema podacima Sindikata medija i Safejournalists baze, u 2025. je zabilježeno 28 incidenata, što je povećanje u odnosu na 24 slučaja iz 2024. godine. Bilo je i pet osuđujućih presuda. Posebno su zabrinjavajući napadi na fotoreportere Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića u selu Gornje Zaostro blizu Berana, dok su izvještavali o podizanju nezakonitog spomenika. Političko kalkulisanje i onemogućavanje izbora kandidata CANU i NVO za Savjet Agencije za audiovizuelne usluge kao i nesprovođenje sudskih presuda u vezi sa izborom direktora RTCG-a, dodatno ugrožava pravni poredak i povjerenje javnosti u državne institucije.

O nasilju među djecom

Napominju i da je nasilje među djecom u Crnoj Gori i dalje ozbiljan problem koji “poprima sve brutalnije oblike”.

– Objavljeno je da je samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno 115 slučajeva takve vrste nasilja, a posebnu zabrinutost izazivaju javne objave snimaka na kojima tuče dječaka i djevojčica snimaju i podstiču brojni njihovi vršnjaci. Iako je Vlada najavila više mjera, a pravosudne institucije pojačale sankcionisanje, napredak još uvijek ne odgovara hitnosti situacije.

O pravima osoba sa invaliditetom

Iako je u septembru 2024. u Podgorici otvorena nova psihijatrijska klinika, dodaje HRA, položaj osoba sa psiho-socijalnim invaliditetom ostaje gotovo nepromijenjen.

– Pretjerana i dugotrajna hospitalizacija u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici (SPB) u Dobroti i dalje je česta, maloljetnici se uprkos nenadležnosti ustanove za njih i dalje tamo smještaju, a institucionalizacija ostaje dominantan – često i jedini – oblik zbrinjavanja. Usluge podrške za život u zajednici su nerazvijene, sudovi i tužilaštva ostaju fizički nepristupačni. Takvo stanje ugrožava napredak u ključnim poglavljima 23 i 24 na putu ka EU.

O poštovanju socijalnih i ekonomskih prava

Crna Gora, kako kažu, i dalje značajno zaostaje u ispunjavanju preporuka Komiteta UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava, posebno u oblasti borbe protiv siromaštva i osiguravanja osnovnih egzistencijalnih potreba.

– Nedostatak strateškog pristupa borbi protiv siromaštva, preciznih podataka i adekvatnih procedura i dalje otežava efikasnu zaštitu prava najugroženijih grupa i planiranje javnih politika.

Prava transrodnih osoba i seksualnih manjina

Ukazuju i da je Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta bio pripremljen i usaglašen sa relevantnim institucijama 2024, ali da je potom zaustavljen i još od kraja te godine nije uvršten na dnevni red Vlade, čime se onemogućava njegovo upućivanje u Skupštinu.

– Izvještaj Evropske komisije ponovo potvrđuje da takvo odugovlačenje predstavlja ozbiljan propust Crne Gore u ispunjavanju međunarodnih obaveza iz oblasti ljudskih prava. Tokom posjete u maju, Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Türk ohrabrio je nadležne da Parlamentu upute ovaj nacrt zakona i ukinu postojeću praksu sterilizacije – piše u saopštenju.