Odluka Skupštine Crne Gore da 28. juna ove godine usvoji Rezoluciju o Jasenovcu izazvala je oštre reakcije u Hrvatskoj, dodatno pogoršavajući već narušene odnose između dvije države. Ovaj potez, koji je za Hrvatsku potpuno neprihvatljiv, odrazio se ne samo na političkoj sceni već i u vojno-obrazovnoj saradnji između dvije NATO članice.

Naime, Hrvatska je nedavno odbila molbe tri crnogorska kandidata za nastavak školovanja na svojim vojnim institucijama, čime je jasno pokazala da ne namjerava ignorisati poteze koji, prema mišljenju Zagreba, narušavaju dobrosusjedske odnose. Ministarstvo obrane Hrvatske je donijelo je ovu odluku bez daljeg obrazloženja, ostavljajući prostor za spekulacije o razlozima koji stoje iza nje.

Neimenovani izvori nagoveštavaju da je usvajanje Rezolucije o Jasenovcu od strane crnogorskog parlamenta bilo kap koja je prelila čašu u već zategnutim odnosima između dvije države. Rezolucija, koja se odnosi na genocid u Jasenovcu, naišla je na oštre osude iz Hrvatske, gde je doživljena kao pokušaj politizacije istorije i zloupotrebe tema koje duboko pogađaju hrvatski narod.

Odbijanje zahtjeva za školovanje crnogorskih kadeta dolazi samo mjesec dana nakon što je Hrvatska proglasila trojicu crnogorskih visokih funkcionera personama non grata. Među njima su Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, Milan Knežević, državni poslanik, i Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade. Svi oni su aktivno učestvovali u inicijativi za usvajanje rezolucije koja je toliko uzburkala odnose sa Hrvatskom.

Ova najnovija epizoda u zategnutim odnosima između Zagreba i Podgorice nagovještava dalju eroziju saradnje između dvije zemlje, što bi moglo imati dalekosežne posljedice, ne samo po bilateralne odnose, već i na šire regionalne interese u okviru NATO saveza.

Crna Gora, koja nema sopstvene vojne akademije, oslanja se na školovanje kadeta u inostranstvu, uključujući Hrvatsku, Grčku, Italiju i Sjedinjene Američke Države. S obzirom na odbijanje hrvatskih vlasti da prime crnogorske kadete, postavlja se pitanje da li će Crna Gora biti primorana da traži alternative u regionu ili čak izvan njega.

Iz Ministarstva odbrane Crne Gore nijesu dali nikakav komentar povodom ove odluke, što dodatno pojačava osjećaj neizvjesnosti i nesigurnosti u budućim odnosima između dvije zemlje.

Kako će se ova situacija dalje razvijati, ostaje da se vidi, ali je jasno da je usvajanje Rezolucije o Jasenovcu izazvalo duboke i potencijalno dugoročne posljedice na crnogorsko-hrvatske odnose, čiji će se efekti osjećati u godinama koje dolaze.