– Kako neko može da kupi opremu za projekat postrojenja za tretman otpadnih voda koji nema građevinsku dozvolu? Na osnovu čega je potpisan ugovor za izvođenje radova bez izdate građevinske dozvole? – saopštio je na Iksu Vuk Iković iz pokreta Preokret, izražavajući zabrinutost zbog proceduralnih propusta u izgradnji postrojenja u Botunu.

Ovo pitanje dobija poseban značaj nakon što je direktor Vodovoda, Aleksandar Nišavić, saopštio za „Dan” da će u narednih nekoliko dana Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine predati zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju glavnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Nišavić je naglasio da će se potruditi da zahtjev upute do kraja nedjelje kako bi blagovremeno dobili odgovor od nadležnog državnog organa.

Kako neko može da kupi opremu za projekat postrojenja za tretman otpadnih voda koji nema građevinsku dozvolu?

Na osnovu čega je potpisan ugovor za izvođenje radova bez izdate građevinske dozvole? pic.twitter.com/AQmNPAYHqb

— Vuk Iković (@IkovicVuk) September 17, 2025

– Kao preduslov za izdavanje građevinske dozvole bilo je neophodno prikupiti cjelokupnu dokumentaciju, a kao dio nje, svakako je i mišljenje na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Nakon dobijanja mišljenja pripremili smo dokumentaciju neophodnu za predavanje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju državnog objekta od opšteg interesa i samim tim u narednih nekoliko dana ćemo taj zahtjev i predati Ministarstvu – pojasnio je Nišavić.

Međutim, direktor Vodovoda podsjeća da su već dvije godine čekali odgovor Ministarstva prostornog planiranja na zahtjev za izmještanje dalekovoda sa parcele na kojoj je planirana gradnja.

– Na taj zahtjev još nismo dobili odgovor. Apelujem na ministarstvo da uzme u razmatranje i konačno donese odluku po ovom zahtjevu – rekao je Nišavić.

O dalekovodu je još ranije, na skupu Botunjana 9. septembra, govorio Milan Stanović, bivši sekretar za prostorno planiranje Opštine Zeta:

– Jedini dokument za koji znam da postoji, a koji osporava i onemogućava gradnju kolektora, je dokument koji sam lično potpisao, a to je dokument koji zabranjuje uklanjanje dalekovoda, a koji mora da se ukloni da bi se gradilo to postrojenje – saopštio je tada Stanović.

Nišavić je objasnio da je rok u kojem Ministarstvo treba da odluči o njihovom zahtjevu mjesec dana, ali da je prethodna procedura bila drugačija:

– Prethodna procedura je podrazumijevala da ukoliko u roku od 15 dana, od momenta prijave gradnje, ne bude reagovanja nadležnih institucija, ona se smatra odobrenom i može se krenuti sa gradnjom. U prethodnih mjesec dana došlo je do izmjene zakona – više se ne predaje prijava gradnje već zahtjev za dobijanje građevinske dozvole. U roku od 30 dana nadležne institucije bi trebalo da odgovore na zahtjev i nakon toga se stiču uslovi za početak gradnje. O tačnom datumu početka radova ne možemo govoriti, ali sa radovima moramo početi do kraja godine – kazao je Nišavić.

Direktor Vodovoda napominje da je neophodno do kraja godine uvesti izvođača u posao kako ne bi došlo do raskida ugovora i gubitka grant sredstava od 33 miliona eura.

– Nije neophodno da samo počnemo sa gradnjom već da imamo određene elemente izvedene na terenu kako bi oni bili fakturisani i naplaćeni iz sredstava koja su nam dostupna. Od 35 miliona eura kredita koji smo uzeli za gradnju do sada smo potrošili oko 32 miliona eura i to za širenje mreže, izgradnju pješačkog mosta, nabavku mehaničke opreme. Preostalo nam je da potrošimo još tri miliona od toga kredita i 33 miliona granta i ta sredstva moraju biti utrošena na samu izgradnju postrojenja. Pored odobrenih 33 miliona granta, imamo mogućnost da zahtjevamo dodatna sredstva od Evropske unije i Investicionog okvira za Zapadni Balkan i ona će biti neophodna za dalje širenje mreže. U pitanju su desetine miliona bespovratnih sredstava – naveo je Nišavić.

Premijer Milojko Spajić je, prenosi RTCG, potvrdio da gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ima podršku Vlade u vezi sa izgradnjom kolektora u Botunu. Spajić je naglasio da neprerađena voda godinama izliva u Moraču i Skadarsko jezero, predstavljajući zdravstveni rizik za građane Zete i Podgorice:

– Primarno je to nešto što ovo postrojenje treba da targetira. Ako kolektor ne bude izgrađen, država bi izgubila do 100 miliona eura, a Crna Gora bi imala velike probleme pri zatvaranju poglavlja 27 na evropskom putu. Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda civilizacijski je iskorak i od izuzetnog značaja za državu. Vlada će izaći maksimalno u susret građanima Botuna i Zete, saslušati sve njihove legitimne zahtjeve i pokušati da pronađe adekvatno rješenje za njihove probleme – poručio je Spajić.

Nišavić objašnjava i posljedice odlaganja gradnje:

– Raskidom kreditnog aranžmana bili bismo vjerovatno u obavezi da u kratkom roku vratimo cjelokupna sredstva Njemačkoj banci za obnovu i razvoj. Pored 35 miliona kredita, izgubili bismo i grant od 33 miliona, propuštena bi bila šansa za nova bespovratna sredstva podrške u milionskom iznosu. Šteta bi bila oko 200 miliona eura, a kratkoročno bi Glavni grad i država vjerovatno izgubili oko 100 miliona eura, što iznosi skoro godišnji budžet – rekao je Nišavić.

Postojeće postrojenje na Kruševcu, izgrađeno 1978. godine, u naredne dvije godine ističe rok upotrebe od 50 godina. Nišavić upozorava:

– Digestori na dva silosa su u znatno lošem stanju. Opredijelili smo sredstva i ove godine i u toku je raspisivanje tendera za obnavljanje i ojačavanje samih trulišta jer su značajno oštećena. Trudićemo se da postrojenje funkcioniše naredne dvije, tri godine, ali nakon toga možemo doći u situaciju da sve pristigle otpadne vode do Krivog mosta direktno završavaju u Moraču – upozorio je Nišavić.