Korupcija ostaje ozbiljan problem u zemljama Zapadnog Balkana, sa različitim stepenima uspjeha u borbi protiv nje. Iako su neke zemlje napravile značajan napredak, sveukupni izazovi i dalje postoje, a kontinuirani napori su neophodni za unapređenje transparentnosti i smanjenje korupcije u regiji.

1995. godine, njemački profesor Johan Graf Lambsdorf razvio je „Indeks percepcije korupcije“ (CPI) na Univerzitetu u Pasauu, postavljajući temelje za jedno od najvažnijih mjerenja korupcije u svijetu. U cilju preciznog mjerenja korupcije, CPI se zasniva na istraživanju i anketama devet nezavisnih institucija, prikupljajući procjene poslovnih ljudi i analitičara o stepenu korupcije u javnom sektoru u 179 zemalja.

Transparency International i publikacije za 2023.

Indeks percepcije korupcije svake godine objavljuje Transparency International. U poslednjem izveštaju za 2023. upadljivo je da su Sjeverna Evropa, Sjeverna Amerika i Australija pokazale veoma nizak nivo korupcije. Na primjer, Sjedinjene Države su rangirane na 23. mestu, što ih stavlja na bolji kraj lestvice. S druge strane, Somalija je na samom dnu.

Globalni rang i ekonomski kontekst

Prva mjesta na listi uglavnom zauzimaju bogate zemlje poput evropskih zemalja, Novog Zelanda, Australije i Kanade. Nasuprot tome, zemlje u razvoju  često se nalaze na nižim pozicijama. Transparency International ističe da je korupcija usko povezana sa prihvatanjem vladavine prava i strahom od kazne u pojedinim zemljama. Takođe, mnoge „čiste“ zemlje, iako pokazuju primjerno ponašanje unutar svojih granica, mogu biti povezane sa korupcijom u inostranstvu.

Korupcija u zemljama Zapadnog Balkana

Hrvatska je članica Evropske unije i kao takva ima visoke standarde za borbu protiv korupcije. Međutim, korupcija je i dalje značajan problem u zemlji. Prema indeksu korupcije, Hrvatska se nalazi na 57 mjestu sa ocjenom 50. Prosječni godišnji prihod u Hrvatskoj iznosi oko 19.600 dolara. Glavni izvori korupcije uključuju javne nabave, pravosudni sistem i političke stranke.

Crna Gora se nalazi na  63. mjestu prema indeksu korupcije, s ocjenom 54, što je pokazatelj visokog nivoa korupcije u zemlji. Prosječni godišnji prihod u Crnoj Gori je oko 10.480 dolara. Korupcija je prisutna u svim sektorima, posebno u građevinarstvu, zdravstvu i javnoj upravi.

Sjeverna Makedonija se nalazi na 76. mjestu s indeksom korupcije 58. Prosječni godišnji prihod u Sjevernoj Makedoniji iznosi oko 6.660 dolara. Korupcija je raširena u svim segmentima društva, posebno u javnim nabavkama i političkom sustavu. Unatoč reformama i zakonodavnim promjenama, implementacija antikorupcijskih mjera ostaje izazov.

Kosovo je rangirano na 83. mjestu prema indeksu korupcije, s ocjenom 75, što ga čini jednom od najkorumpiranijih zemalja u regiji. Prosječni godišnji prihod na Kosovu iznosi oko 5.950 dolara. Korupcija je prisutna u javnom sektoru, uključujući policiju, pravosuđe i lokalnu upravu. Međunarodna zajednica i lokalne vlasti ulažu napore u borbu protiv korupcije, ali napredak je spor.

Albanija je rangirana na 98. mjestu s indeksom korupcije 63. Prosječni godišnji prihod u Albaniji iznosi oko 6.770 dolara. Korupcija je raširena u javnim nabavkama, pravosudnom sistemu i među političarima. Međutim, posljednjih godina bilježi se određeni napredak u borbi protiv korupcije, zahvaljujući reformama i pritisku međunarodnih organizacija.

Srbija se nalazi na 104. mjestu s indeksom korupcije 64, što ukazuje na ozbiljan problem s korupcijom. Prosječni godišnji prihod u Srbiji iznosi oko 9.290 dolara. Korupcija je prisutna u svim sferama društva, uključujući javne nabave, pravosuđe i političke stranke. Vlada je usvojila nekoliko antikorupcijskih strategija, ali implementacija je često problematična.

Bosna i Hercegovina je rangirana na 108. mjestu prema indeksu korupcije, s ocjenom 65. Prosječni godišnji prihod u Bosni i Hercegovini je oko 7.660 dolara. Korupcija je široko rasprostranjena, posebno u javnom sektoru, uključujući zdravstvo, obrazovanje i pravosuđe. Etnonacionalni politički sisteem dodatno otežava borbu protiv korupcije.

Poredak zemalja ZB po indeksu korupcije:

1. Hrvatska – 57. mjesto
2. Crna Gora – 63. mjesto
3. Sjeverna Makedonija – 76. mjesto
4. Kosovo – 83. mjesto
5. Albanija- 98. mjesto
6. Srbija – 104. mjesto
7. Bosna i Hercegovina – 108. mjesto

Korupcija ostaje ozbiljan problem u zemljama Zapadnog Balkana, sa različitim stpnima uspjeha u borbi protiv nje. Iako su neke zemlje napravile značajan napredak, sveukupni izazovi i dalje postoje, a kontinuirani napori su neophodni za unapređenje transparentnosti i smanjenje korupcije u regiji.

Posljedice korupcije u javnom sektoru

Korupcija ima ozbiljne ekonomske posljedice, posebno u javnom sektoru. Kada novac pređe iz ruku podmićivanja, on postaje nedostupan za prijeko potrebne troškove, kao što su škole, vrtići ili bolnice. Javni sektor trpi jer sredstva koja bi trebalo da budu usmjerena ka javnim službama završavaju u privatnim rukama. Ovo takođe dovodi do pada ekonomske proizvodnje i rasta inflacije, što dodatno pogoršava ekonomsko stanje zemlje.

Tumačenje skale

Transparency International koristi skalu od 0 (visoka korupcija) do 100 (niska korupcija). Da ne bi došlo do zabune, skala je u ovom izvještaju obrnuta: niske vrijednosti ukazuju na nisku percepciju korupcije, a visoke vrijednosti ukazuju na visoku percepciju. Ovakav pristup omogućava jasnije razumijevanje nivoa korupcije u različitim zemljama.

Indeks percepcije korupcije nastavlja da bude ključno sredstvo u borbi protiv korupcije, pružajući vrijedne podatke o globalnim trendovima i omogućavajući zemljama da uporede svoje napore u borbi protiv korupcije u odnosu na ostatak sveta.