Crna Gora se suočava sa sve većim izazovima u borbi protiv trgovine ljudima, a novi izvještaj Grupe eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA) ukazuje na rast broja zvanično identifikovanih žrtava i ozbiljne rizike, posebno za djecu, žene i ranjive zajednice.

U periodu od 2021. do 2024. godine u Crnoj Gori je zvanično identifikovano 67 žrtava trgovine ljudima, od čega je 79 odsto bilo djece. Broj identifikovanih žrtava rastao je iz godine u godinu: pet je bilo u 2021, 16 u 2022, 18 u 2023, dok je 2024. godina zabilježila 28 slučajeva. Eksperti GRETA navode da su najčešći oblici eksploatacije prinudno prosjačenje, prisilni brak i seksualna eksploatacija, pri čemu su žrtve najčešće iz romske i egipćanske zajednice.

Posebno zabrinjava činjenica da nijedna od žrtava do sada nije dobila naknadu štete. U šest predmeta podnesenih od 2019. do 2024. godine imovinsko-pravni zahtjevi su upućeni na parnicu, iako je zakonom predviđeno da o njima odlučuju krivični sudovi. Sudovi su to opravdali tvrdnjom da bi odlučivanje produžilo trajanje postupka, a eksperti GRETA ističu da, i pored uputstava tužilaštvima i najavljenog unapređenja sudske prakse, naknade još uvijek nijesu dosuđene.

Na primorju se bilježi poseban rizik od seksualne eksploatacije žena i djevojaka u okviru tzv. “elitne prostitucije”. Eksperti su naglasili da seksualna eksploatacija tokom turističke sezone u primorskim gradovima, posebno u luksuznim hotelima i na jahtama, često uključuje žene koje su dovedene pod lažnim obećanjima zaposlenja. Medijski izvještaji pominju da među klijentima ima i političara i javnih ličnosti.

U oktobru 2023. godine identifikovano je 15 žena iz Ukrajine, Bjelorusije, Izraela i drugih zemalja kao žrtve trgovine ljudima. Žene su regrutovane preko interneta od strane članova međunarodne kriminalne grupe, a jedan od osumnjičenih bio je fotograf koji ih je pozivao na zabave uz obećanja da će ih “učiniti poznatima”. Umjesto toga, fotografije su korišćene za ucjene, a žene su prisiljene da objavljuju eksplicitne sadržaje na internetu. Više državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je krivični postupak protiv četiri osobe, a optužnica je podignuta u aprilu 2024. godine.

Eksperti su tokom posjete Crnoj Gori obišli centre za tražioce azila u Božaju i Spužu, gdje su razgovarali sa predstavnicima institucija koje rade sa migrantima i djecom bez pratnje. U Spužu je, kako stoji u izvještaju, glavna zgrada i četiri dodatna objekta, uključujući dvije sobe prilagođene osobama sa invaliditetom. Maloljetnici bez pratnje u nekim slučajevima bili su smješteni sa odraslima koji nijesu njihovi srodnici, što je ocijenjeno rizičnim, ali su crnogorske vlasti kasnije uvele odvojene smještajne jedinice.

U nekim slučajevima granična policija nije informisala migrante o pravu na azil niti prepoznavala ranjivosti koje mogu ukazivati na trgovinu ljudima. GRETA je preporučila pojačane obuke graničnih policajaca i sistematsko praćenje indikatora trgovine ljudima. Takođe, postoje centri za strane državljane čiji su zahtjevi za azil odbijeni, a neki od njih kasnije zadržavaju svoja prava dok borave u pritvoru ukoliko traže azil.

Eksperti su naglasili i da postupak procjene starosti djece bez dokumenata u praksi gotovo da se ne sprovodi, iako je zakonom predviđen i uključuje mišljenje socijalnog radnika i eventualni ljekarski pregled. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2023. formiralo radnu grupu koja priprema procedure za utvrđivanje starosti maloljetnih migranata uz podršku Evropske agencije za azil (EUAA).

Rizik od prinudnog prosjačenja i radne eksploatacije i dalje je prisutan. U 2024. djeca su činila većinu identifikovanih žrtava prinudnog prosjačenja, dok su tri dječaka identifikovana i kao žrtve radne eksploatacije. Te godine identifikovani su i slučajevi radne eksploatacije osam osoba, dok formalno nijedna žrtva seksualne eksploatacije nije identifikovana. U istom periodu evidentirano je 11 istraga i 14 krivičnih postupaka, a izrečene su tri zatvorske kazne, često blizu ili ispod zakonskog minimuma.

Porast broja stranih radnika, naročito u građevinarstvu i ugostiteljstvu, pojačava ranjivost na radnu eksploataciju. Eksperti su podsjetili i na slučaj 334 turska građevinska radnika koji su radili bez ugovora, bez isplate zarada i uz oduzimanje pasoša, zbog čega je podignuta optužnica protiv više odgovornih osoba. Radne dozvole koje su vezane za jednog poslodavca otežavaju prijavljivanje zloupotreba, zbog čega je preporučeno da se omogući promjena poslodavca jednostavnijom procedurom, uvedu sigurni i anonimni mehanizmi za prijavu i obezbijede prevodioci tokom nadzora.

Romi i Egipćani, naročito žene i djeca, i dalje su među najizloženijima trgovini ljudima zbog siromaštva, diskriminacije i rizika od bezdržavljanstva. U Crnoj Gori postoji 424 osobe u riziku od apatridije, polovina njih su djeca. Vlada je 2025. usvojila Nacionalni program za prelazak iz neformalnog u formalno zapošljavanje Roma i Egipćana, a u Nikšiću je osnovan prvi omladinski parlament Roma i Egipćana.

Stopa završetka osnovne škole u romskim naseljima iznosi 56 odsto, a srednje svega tri odsto, u poređenju sa 96, odnosno 85 odsto u opštoj populaciji. U okviru programa sprovedene su kampanje i projekti za prevenciju prinudnih brakova i prosjačenja, kao i programi podrške upisu djece u škole i vrtiće. Eksperti ističu da nedostatak prevodilaca za romski jezik i neredovno finansiranje organizacija koje rade sa tim zajednicama ograničavaju sprovođenje mjera.

GRETA je također ukazala na to da u Crnoj Gori nije sprovedeno istraživanje o ranjivosti osoba sa invaliditetom na trgovinu ljudima, iako postoje zabilježeni slučajevi prosjačenja i seksualne eksploatacije djece sa intelektualnim teškoćama koji nijesu tretirani kao trgovina ljudima zbog nedostatka dokaza.