Rekonstrukcija važnog regionalnog puta na sjeveru zemlje, od Lepenca do Berana, jedan je od primjera infrastrukturnih projekata koji su praćeni višegodišnjim kašnjenjem, ali i ostavljenim prostorom da se osnovna cijena ugovora može naknadno povećati. Trenutno je nejasno da li i koliko će doći do promjene ugovorene cijene od 35,7 miliona eura, rečeno je „Danu“ iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Ova dionica puta izazivala je velike probleme građanima Berana i Bijelog Polja, jer su godinama morali da se suočavaju sa otežanim saobraćajem, a putovanje nekada znalo da traje i satima zbog radova koji su predugo trajali.

Prema podacima ASP-a, do kraja jula ove godine za rekonstrukciju saobraćajnice iz Državnog trezora plaćeno je nepunih 32,5 miliona eura. U 2023. godini isplaćeno je nešto preko 8,5 miliona, naredne godine oko 15 miliona, dok je u ovoj godini iznosio preko 8,8 miliona eura. ASP je podatke o isplatama dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Ova nevladina organizacija analizira veći broj tendera Uprave za saobraćaj, koji se odnose na izgradnju ili rekonstrukciju najznačajnijih saobraćajnica u zemlji, na osnovu kojih treba da izradi preporuke za unapređenje javnih politika u ovoj oblasti.

Kako podsjećaju iz ASP-a, ugovor za rekonstrukciju puta Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane zaključen je u oktobru 2020. godine između Uprave za saobraćaj i konzorcijuma Štrabag i Bemaks, za cijenu od 35,7 miliona eura, bez uračunatog PDV-a, a na osnovu ponude dostavljene krajem jula te godine. Ugovor je u ime Uprave potpisao tadašnji direktor Savo Parača.

Rok za završetak posla bio je dvije godine, ali dvije i po godine kasnije radovi nijesu ni počeli, a ugovor je i dalje bio na snazi. Početkom jula 2023. godine na ugovor je prvi put amandmanski djelovano i tada je definisano da se kao početak izvođenja radova računa 29. jun 2023. godine. Taj amandman je ostavio mogućnost za novo produženje roka izvođenja radova, ali i prostor za uvećanje cijene posla. Kao ključni razlozi za potpisivanje prvog amandmana navedeni su pandemija kovida-19, neblagovremeno pribavljanje građevinskih dozvola i porast cijena građevinskih materijala i proizvoda.

Amandmanom je izmijenjen način obračuna ugovorene cijene, koja će se vršiti na osnovu zaključka Vlade iz decembra 2022. godine, uz preciziranje da su „ugovorne strane saglasne da može doći do promjene ugovorene vrijednosti radova (povećanja ili smanjenja) i novog roka za završetak radova što će biti predmet posebnog amandmana, a po procjeni svih događaja i okolnosti, koje su do sada uticale na realizaciju ugovora i koje će, ukoliko ih bude, biti prijavljene od strane investitora ili izvođača“.

Iz ASP-a je ranije objavljeno da su u očiglednom konfliktu interesa menadžeri građevinskih kompanija, poput Bemaksa, Štrabaga i Tehnoputa Mne, koji su prethodno od države dobili milionske poslove za kapitalne projekte, učestvovali u izradi smjernica za obračun razlike cijena zbog rasta inflacije, što je rezultiralo dodatnim milionskim isplatama iz državne kase. Zaključkom Vlade donijetim u decembru 2022. godine omogućena je primjena tih smjernica.

ASP je takođe objavila da je zaključku Vlade iz decembra 2022. prethodilo to da je u septembru te godine tadašnje Ministarstvo kapitalnih investicija na preporuku radnog tima poslalo dopis Privrednoj komori, da upravo ona definiše smjernice za primjenu razlike u cijeni, pod obrazloženjem da se smjernice odnose „na praktična pitanja vezano za konkretnu primjenu od strane izvođača radova, sa kojima ostvarujete neposrednu komunikaciju“.

Privredna komora je potom formirala radnu grupu sa 18 članova, od čega je komora imenovala svoja dva člana i devet menadžera iz građevinskih kompanija: Željka Vukadinović iz Crnagoraputa, Vesko Kovačević iz Bemaksa, Nevenka Jeličić iz Štrabaga, Nada Damjanović iz Mehanizacije i programata, Damjan Bakić iz Novog Volvoksa, Nikola Racković iz firme „Čelebić“, Živko Šipčić iz Tehnoputa Mne, Aleksandar Čvorović iz Indel Inženjeringa i Savo Lukić iz Unipreda.

Predstavnici Građevinskog fakulteta imali su dva člana, Inženjerska komora jednog, Ministarstvo finansija (Jelena Jovetić), Uprava za saobraćaj (Dušan Kokić) i Uprava za javne radove – kapitalne projekte (Bojana Mitrić) po jednog, dok je jednog člana imala i Elektroprivreda Crne Gore.

Tokom 2022. godine predstavnici građevinskih kompanija u dopisima su, kako navodi ASP, „crtali Zakon o obligacionim odnosima kao model za uvećanje cijena, sa preciznim navođenjem i tumačenjem pojedinih članova tog zakona“. Zaključkom iz decembra omogućena je primjena Zakona o obligacionim odnosima i zaobiđen Zakon o javnim nabavkama, kroz donošenje odgovarajućih zaključaka Vlade, koji su podzakonski akti niže pravne snage od zakona.

Podaci ASP-a pokazuju da su neki ugovori zaključeni kroz Fidic proceduru, kroz koju se na početku ugovaraju klizne skale, ali su one ovdje naknadno primijenjene. Upravo je to slučaj za ugovor za rekonstrukciju puta Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane.

– Prethodno su menadžeri firmi u brojnim dopisima državne organe bukvalno „podučavali“ kako da se pravno zaobiđe Zakon o javnim nabavkama, dok su pojedine građevinske kompanije prijetile raskidima ugovora i u isto vrijeme se interesovale koji će model uvećanja cijena radova biti utvrđen, a bilježe se i primjeri da su različite kompanije upućivale dopise identične sadržine. Pojedini ugovori aneksirani su u milionskim iznosima po osnovu razlika u cijenama zbog inflacije, dok je realizacija nekih ugovora u vrijeme promjena cijena na tržištu bila u ozbiljnom kašnjenju ili nije čak bila ni počela, za šta su firme tvrdile da nije njihova krivica – ukazala je tada ASP.

Za ugovor za rekonstrukciju puta Lepenac – Ribarevine – Poda – Berane novi amandman zaključen je krajem jula ove godine, kada je po prvom amandmanu posao trebalo da bude završen. Kao osnov za novo produženje roka navedena je izgradnja javne rasvjete i TK instalacija u naselju Zaton, na dionici Ribarevine – Poda. Novi rok za završetak radova je 28. decembar ove godine, što bi, ukoliko bude i finalni, značilo da će posao biti okončan sa kašnjenjem od pune tri godine od početno projektovanih rokova.