Gost jutarnjeg programa „Boje jutra“ na Televiziji Vijesti bio je Vuk Maraš iz BIRN-a Crna Gora, koji je analizirao aktuelna politička dešavanja u zemlji, on se u emisiji osvrnuo na situaciju u Demokratskoj narodnoj partiji (DNP) Milana Kneževića, ponašanje koalicionih partnera, moguće rekonstrukcije vlasti i predizborne procjene.

Na samom početku razgovora Maraš je ocijenio da aktuelna dešavanja u DNP-u nijesu iznenađujuća. Podsjetio je na slučaj Botuna i najavu izlaska iz vlasti, kao i na činjenicu da je partija potom postavila nove, dodatno pooštrene uslove koalicionim partnerima, prvenstveno upućene prema Andriji Mandiću. Kako je rekao, lokalna tema oko Botuna zamijenjena je identitetskim pitanjima, koja su sada u koliziji sa obavezom Crne Gore da u ovoj godini zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom. Maraš smatra da su prioritet evropskih integracija i zahtjevi Milana Kneževića u direktnom konfliktu i da „jedno i drugo ne može zajedno“.

Komentarišući ostavku poslanika Dragana Bojovića na stranačke funkcije, uz zadržavanje poslaničkog mandata, Maraš ističe da ni taj potez nije iznenađenje. Naveo je da se u crnogorskoj politici mnogo toga svodi na fotelje i lične interese, te da je gubitak vlasti u lokalnim sredinama često direktno vezan i za egzistenciju funkcionera i njihovih porodica. Ukazao je na to da se partije već spremaju za izbore 2027. godine, koji bi trebalo da budu istovremeno parlamentarni i lokalni u svim opštinama.

Prema njegovim riječima, u ovom periodu možemo očekivati sve više političkih inicijativa koje nijesu nužno u javnom interesu, već su okrenute ka predizbornim kalkulacijama i održavanju na vlasti. Posebno se osvrnuo na položaj Andrije Mandića, tvrdeći da on najviše gleda ka izborima i, ukoliko mu se planovi ostvare, vrlo vjerovatno će tražiti premijersku poziciju nakon izbora, jer očekuje da će njegova partija tada biti najjača.

Govoreći o blagim reakcijama Andrije Mandića na najnovija dešavanja, Maraš je ocijenio da je Mandić prvo „pokazao zube“ Milanu Kneževiću. Istakao je i da funkcije donose ozbiljne benefite, od mjesta predsjednika Skupštine pa nadalje, podsjećajući da bi, da nije bilo te funkcije, Mandićev bratanić mogao biti suočen sa težim optužbama, ali su se zbog nerada institucija kvalifikacije svela na manje ozbiljna krivična djela.

Maraš smatra da je Andrija Mandić toga potpuno svjestan i da nastoji zadržati jedinstvo unutar strukture nekadašnjeg Demokratskog fronta, bez obzira da li su sukobi mali ili veliki, lični ili programski. Ukazao je na masovna partijska zapošljavanja, posebno u energetskom sektoru i preduzećima kćerkama elektroprivrede, ocjenjujući da je riječ o privatizaciji čitavog sektora, a ne samo institucija. Tvrdi da tužilaštvo u sličnim slučajevima ranije reagovalo, dok sada ćuti.

Osvrnuo se i na Pokret Evropa sad (PES), ocijenivši ga kao „bezličan“, sa jedinom prepoznatljivom mantrom, evropske integracije, bez jasnih konkretnih politika i bez sposobnosti da pokaže čvrst stav prema Andriji Mandiću. Naveo je da istraživanja javnog mnjenja pokazuju pad podrške PES-u i rast političkog uticaja Mandića i njegovih saveznika.

Govoreći o Demokratama i Bošnjačkoj stranci, Maraš je rekao da obje strukture djeluju po sličnom principu partijsko zapošljavanje, državni budžet kao oslonac i kupovina političke podrške do izbora. Dodao je da Bošnjačka stranka za sada ima stabilniji rejting, dok Demokrate bilježe pad.

Na pitanje o poziciji DPS-a, Maraš je kazao da se DPS već duže vrijeme ponaša „kao mlada koja je spremna da se uda“, aludirajući na spremnost te partije da uđe u vlast. Ukazao je na političku impotenciju u parlamentu, uprkos velikom broju poslanika, upoređujući je sa energijom nekadašnje opozicije sa znatno manjim brojem mandata. Smatra da je DPS već spreman za povratak u vlast, ali da se takav rasplet teško može očekivati prije izbora, jer bi cijena koju bi PES za to platio bila ogromna.

U tom kontekstu govorio je i o mogućnosti rekonstrukcije vlasti i isticanju antievropskih partija iz izvršne vlasti, ali je ocijenio da bi PES bio izložen snažnim napadima drugih partija, naročito od strane Andrije Mandića i Demokrata, te da ne očekuje takav politički „rez“ prije izbora.

Posebno je naglasio da u Crnoj Gori opoziciono djelovanje najdosljednije pokazuje Dritan Abazović i URA, koji imaju znatno manje poslanika, ali, kako je rekao, jedini vode jasnu opozicionu politiku prema vlasti. Maraš je istakao da je ona prepoznatljivo opoziciona, za razliku od DPS-a koji, uprkos brojnosti, često reaguje mlako i samo povremeno na identitetske teme.

U završnici emisije dotakao se i informacija da je gradonačelnik Saša Mujović suspendovao šefa Službe za građane i lidera Slobodne Crne Gore Vladislava Dajkovića zbog prisustva protestu u Botunu tokom radnog vremena. Maraš je taj potez ocijenio istovremeno odgovornim i licemjernim – odgovornim jer gradonačelnik mora voditi računa gdje su zaposleni u radno vrijeme, a licemjernim jer, po njegovom mišljenju, Dajković nije jedini koji tokom radnog vremena ne dolazi na posao, niti je jedini politički aktivan dok je na javnoj funkciji.

Maraš je zaključio da su naredni mjeseci i godine u Crnoj Gori obilježeni borbom za opstanak na vlasti, očuvanje fotelja i pripremu za izbore 2027, uz očekivanje da se nakon tih izbora može dogoditi širok spektar političkih kombinacija – od zahtjeva Andrije Mandića za mjesto premijera, do različitih koalicija koje će se, kako je rekao, krojiti prema tome „ko je najjeftiniji partner“.