Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) ponovo se našlo u centru kontroverze nakon odluke da odbije dostavljanje dokumenta koji se odnosi na aferu „Telekom“, uz obrazloženje koje je izazvalo oštre reakcije dijela stručne i nevladine javnosti. U odgovoru upućenom nevladinoj organizaciji Institut alternativa, iz VDT-a je ocijenjeno da kopija Zahtjeva za zaštitu zakonitosti u predmetu „Telekom“ „nije zaista neophodna“ za ostvarivanje slobode izražavanja.
Kako se navodi u dopisu te institucije, „odbijanjem dostavljanja ovih informacija podnosilac zahtjeva nije onemogućen i nije ometen da doprinese javnoj debati na osnovu tačnih i pouzdanih informacija“, pri čemu je zaključeno da traženi dokument ne ispunjava kriterijum neophodnosti za slobodu izražavanja. Upravo Institut alternativa je tražio uvid u dokument kako bi se razjasnilo na koji način je obrazložen zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva u ovom osjetljivom predmetu.
Istovremeno, 27. maja Vrhovni sud je odbacio kao nedozvoljen zahtjev za zaštitu zakonitosti koji je podnijelo VDT u predmetu „Telekom“, ocjenjujući da krivični postupak formalno nije ni započet, pa samim tim nijesu postojali zakonski uslovi za korišćenje tog vanrednog pravnog lijeka. Odluka se odnosi na pokušaj preispitivanja ranijeg rješenja Vijeća Višeg suda u Podgorici u predmetu koji se vodi u vezi sa bivšim šefom države Milom Đukanovićem, njegovom sestrom Anom Đukanović, Veselinom Barovićem, Olegom Obradovićem, Damjanom Hustom i Tomašom Marvaijem.
Dio javnosti ovu situaciju vidi kao dodatno produbljivanje sumnji u način postupanja Vrhovnog državnog tužilaštva, uz ocjene da je neshvatljivo da institucija koja bi trebalo da bude nosilac gonjenja pokušava da kroz pravne mehanizme utiče na tok postupka na način koji bi mogao ići u korist osumnjičenih, uključujući i rizik od zastare ili prekida istražnih radnji.
Iz Instituta alternativa su na društvenoj mreži Fejsbuk poručili da je obrazloženje VDT-a problematično i sa pravnog i sa institucionalnog aspekta. Naveli su da se ne sjećaju da je tokom dvije decenije korišćenja prava na slobodan pristup informacijama neki organ na sličan način procjenjivao motive i potrebe podnosioca zahtjeva, dodajući da je ovo drugi uzastopni odbijeni zahtjev sa istim obrazloženjem.
U dokumentu koji je objavio Institut alternativa, VDT se poziva na član 16 Zakona o slobodnom pristupu informacijama i navodi da je sproveden test štetnosti, pri čemu je posebno analizirana svrha zahtjeva. Zaključeno je da kopija zahtjeva za zaštitu zakonitosti u predmetu „Telekom“ od 13. maja 2026. godine nije „zaista neophodna“ za ostvarivanje slobode izražavanja u oblasti djelovanja ove organizacije.
U istom obrazloženju se ističe da podnosilac zahtjeva nije spriječen da učestvuje u javnoj debati, te da mu uskraćivanje dokumenta ne onemogućava pristup informacijama koje su potrebne za iznošenje stavova u javnosti. Na osnovu toga je izveden zaključak da traženi dokument ne predstavlja nužan uslov za ostvarivanje prava na slobodu izražavanja.
Vrhovno državno tužilaštvo je tokom maja podiglo zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv rješenja Višeg suda u Podgorici u istom predmetu, postupajući po inicijativi Specijalnog državnog tužilaštva. Iz Višeg suda je ranije saopšteno da su u predmetu preduzimane procesne radnje koje prekidaju zastaru, što je otvorilo dodatne pravne sporove u tumačenju toka postupka.
Iz nevladine organizacije Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) poručili su da pristup VDT-a predstavlja opasan presedan i upozorili da se ovakvim postupanjem narušava princip javne kontrole rada državnih institucija. Oni ocjenjuju da se tužilaštvo upustilo u procjenu opravdanosti zahtjeva za informacijama, iako to, kako tvrde, nije u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.
MANS dodatno ističe da je posebno zabrinjavajuće što se ovakav pristup pojavljuje upravo u predmetu „Telekom“, koji već godinama važi za simbol sumnji u visoku korupciju i test kredibiliteta crnogorskog pravosuđa. Po njihovom stavu, javni interes u ovakvom slučaju ne može biti predmet subjektivne procjene institucije, već mora biti u potpunosti transparentan.
U saopštenju te organizacije navodi se i da se povjerenje u pravosuđe ne može graditi ograničavanjem pristupa informacijama, već isključivo kroz otvorenost i odgovornost institucija. Takođe se upozorava da način na koji VDT postupa u ovom slučaju više liči na pokušaj zaštite od javne kontrole nego na zaštitu javnog interesa.
U međuvremenu, iz Višeg suda u Podgorici ranije je potvrđeno da u predmetu „Telekom“ nije nastupila relativna zastarjelost, što je otvorilo mogućnost nastavka procesnih radnji i eventualnih saslušanja više lica, uključujući bivšeg šefa države i ostale osumnjičene u ovom slučaju privatizacije nekadašnje državne kompanije.
Vrhovni sud je 27. maja konačno odbacio zahtjev VDT-a kao nedozvoljen, uz stav da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uslovi za njegovo podnošenje, čime je zaokružen niz odluka koje dodatno komplikuju pravni i institucionalni okvir jednog od najosjetljivijih predmeta u crnogorskom pravosuđu.
Komentariši