Marković podržava produženje pritvora na pet godina za najteža krivična djela

post-img Milorad Marković
Volim Podgoricu 06.12.2024. 11:11

Vrhovni državni tužilac Milorad Marković izjavio je da je saglasan sa predlogom izmjena Zakona o produženju pritvora do pet godina za najteža krivična djela, uključujući organizovani kriminal, terorizam, ratne zločine, kao i djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora. Ove izjave Marković je dao u okviru okruglog stola na temu „Dvije decenije primjene Krivičnog zakonika Crne Gore – da li je Crnoj Gori potrebna reforma krivičnog zakonodavstva?“, koji je organizovala Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.

Marković je istakao da je produženje pritvora tema koja zahtjeva duboku analizu, navodeći da postoje brojni argumenti i za i protiv. Ipak, on je izrazio saglasnost sa predlogom, jer se odnosi na najteža krivična djela. Takođe, Marković je ukazao na problem prekomjerne primjene pritvora, zbog čega su crnogorski zatvori pretrpani. Smatra da treba dublje ispitati zašto dolazi do toga i zašto nema oslobađajućih presuda, dodajući da se stiče utisak da sudovi imaju lake kriterijume za potvrđivanje optužnica.

Advokat Marko Radović je, sa druge strane, kritikovao predlog, smatrajući da bi produženje pritvora moglo predstavljati brutalno kršenje pretpostavke nevinosti. On je skrenuo pažnju na problem kada mediji objavljuju informacije iz istrage, a to se dešava bez ikakvih sankcija. Radović je istakao da, ako se predmet nalazi u fazi između optužnice i presude, primjena mjere nadzora postaje neizvodljiva, te je predložio izmjene u Krivičnom zakoniku kako bi se kazne za kršenje mjera nadzora povećale.

Vlada Crne Gore je podnijela Prijedlog zakona o izmjenama Zakonika o krivičnom postupku, kojim se predviđa da se za krivična djela organizovanog kriminala, terorizma, ratnih zločina, kao i za djela za koja je propisana kazna dugotrajnog zatvora, pritvor može produžiti za još dvije godine, uz obrazloženi prijedlog državnog tužioca.

Vrhovni tužilac Marković je naglasio da je Crnoj Gori potrebna reforma Krivičnog zakonika, usklađena sa pravnim aktima Evropske unije. On je ukazao da rastući oblici kriminaliteta i upotreba savremene tehnologije zahtevaju efikasno i otvoreno zakonodavstvo, a međunarodna saradnja postaje ključna u borbi protiv najtežih oblika krivičnih djela.

Zoran Stojanović, vanredni član CANU i predsednik Odbora za pravne nauke, podsjetio je da je Krivični zakonik usvojen 2003. godine, te da su tokom poslednjih 20 godina bile potrebne izmjene, ne samo zbog usklađivanja sa zakonodavstvom EU, već i zbog promjena u društvenoj stvarnosti. On je dodao da su kazne propisane Krivičnim zakonikom u Crnoj Gori već dovoljno stroge u poređenju sa zakonodavstvima drugih evropskih zemalja.

Velimir Rakočević, kriminolog i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, istakao je da je Krivični zakonik u poslednjih nekoliko godina obogaćen sa 57 novih krivičnih djela, uključujući 18 novih krivičnih djela uvedenih 2023. godine. Ove izmjene su dio napora da se Crna Gora uskladi sa evropskim standardima, što je jedan od ključnih uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24.

Komentariši

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodno je ispuniti sva polja označena sa *

Prije pisanja komentara molimo da se upoznate sa Pravilima komentarisanja.


Sačuvaj moje podatke na ovom pregledniku