Svjetski dan porodice predstavlja dan kada se posebna pažnja posvećuje značaju ove jedinice društva kao jedne od najvažnijih tvorevina civilizacije, kazala je predsjednica Banke hrane Marina Medojević.

Koliko je porodica u našoj državi ugrožena vidi se po broju sklopljenih brakova, broju razvedenih, broju mladih koji odlaze i porodicu zasnivaju van granica naše države. Tokom proteklog desetogodišnjeg perioda, Crna Gora je svjedočila značajnim promjenama u brakovima i razvodima. Prema službenim podacima koje godišnje objavljuje Monstat, broj sklopljenih brakova je opao, dok je broj razvoda značajno porastao. Prošle godine, broj sklopljenih brakova bio je manji za 21 posto u odnosu na 2014. godinu. S druge strane, broj razvoda je u porastu za gotovo 30 posto u istom periodu.

Ovo se navodi u saopštenju predsjednice Banke hrane Marine Medojević povodom Međunarodnog dana porodice.

Ona je ukazala da su Ujedinjene nacije proglasile 15. maj Svjetskim danom porodice sa ciljem da ohrabri zemlje članice da prepoznaju potrebu za osnaživanjem porodice kao institucije

– Veliki broj porodica suočava se sa problemima u ekonomskom, kulturnom, emocionalnom smislu. U želji da zadovoljimo egzistencijalne probleme, nemamo dovoljno vremena da izdvojimo vrijeme za porodicu… Značaj porodice je ogroman jer je društvo izgrađeno na porodici. Ipak ona gubi svoje funkcije koje je ranije imala. Funkcija socijalizacije kao što je priprema djece za odrastanje i novi život je postala dosta problematična i mnoge su porodice ispustile taj dio zbog trke za zaradom i očuvanjem egzistencije. Emotivna funkcija, koja održava porodicu kao jedan zaštitni prostor u kojem nalazimo skrovište i razvijamo zdrave i sposobne ljude.

Svjetski dan porodice predstavlja dan kada se posebna pažnja posvećuje značaju ove jedinice društva kao jedne od najvažnijih tvorevina civilizacije. Ovaj dan se obilježava od 1994. godine, kada ga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija uvrstila u kalendar važnih datuma.Kao osnovna ćelija društva, porodica treba da bude osnažena sa svakog aspekta jer je zdrava porodica jedan od glavnih uslova za stvaranje zdravog pojedinca ali i zdravog društva”, istakla je Medojević.

Ona je ocijenila da su porodice danas izložene uticaju negativnih faktora više nego ikad ranije.

– U Podgorici, broj sklopljenih brakova smanjen je za čak 33 odsto u posljednjih deset godina. U isto vrijeme, broj razvoda u Podgorici porastao. Prosječna starost crnogorskog stanovništva je 39.7 godina, pokazali su rezultati prošlogodišnjeg popisa, najdublja demografska starost – stanovništvo starije od 43 godine, zabilježena je u čak devet opština.

Mladi se iseljavaju, dio stanovništva koji je u najboljim reproduktivnim godinama odlazi i demografska situacija u sljedećim godinama dodatno će se pogoršavati. Siromaštvo, bolest, smrt člana porodice, invaliditet, razvod braka, transformacija tradicionalnih vrijednosti, samo su neki od razloga zbog kojih porodica se suočava sa dodatnim rizicima”, navodi Medojević.

Predsjednica Banke hrane ukazala je i da izdvajanje djece iz biološke porodice može predstavljati traumatsko iskustvo i imati ozbiljne i dalekosežne negativne posljedice po njihov razvoj i dalji život, te da je zbog toga važan preventivan rad u cilju podrške porodicama u krizi.

– Prvih 1000 dana života djeteta su ključni za njegov razvoj, pa je poseban fokus na podršci ranom razvoju, kroz izgradnju kapaciteta roditelja. Naše mjere podrške su male a posebno su loše za nezaposlene majke i studentkinje.Važno pravovremo prepoznavanje rizika i obezbjeđivanje adekvatne podrške.

Pravo na dodatnu podršku sistema treba da ima svako dijete kome je usled socijalne uskraćenosti, smetnji u razvoju, invaliditeta, teškoća u učenju ili drugih razloga, podrška potrebna da bi se sa manje teškoća razvijalo i uključilo u obrazovanje i zajednicu. Dodatna podrška se mora obezbjediti bez diskriminacije po bilo kom osnovu”, dodala je ona.

Istakla je da je važno da se donesu normativni okviri za standardizaciju usluga i servisa namijenjenih očuvanju porodice i njenom stabilnom funkcionisanju, da se obezbijede resursi, odnosno pružaoci usluga i finansijska sredstava za njihov održivi rad na nacionalnom i lokalnom nivou.

Preduslov za to je, smatra Medojević, intenzivnija i blagovremena saradnja svih aktera: državnih institucija, nevladinog sektora, i sistema socijalne zaštite, obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja i drugih, kao i angažovanje cijele zajednice i promovisanje pravih životnih i društvenih vrijedosti, uključujući porodicu i društvenu brigu o djeci i mladima.

– Banka hrane se zalaže da socijalno ugrožene porodice i djeca koja u njima žive imaju ono što imaju njihovi vršnjaci u socijalno uređenim državama, porodični dodatak tj. mjesečno primanje za najmanje godinu dana. Visina iznosa treba da zavisi od prihoda porodice.Zalažemo se da oni koji žive ispod i u liniji siromaštva imaju besplatno: hranu za novorođenčad, užinu u školi, udžbenike i školski pribor do okončanja školovanja, škole jezika, informatike, članstvo u sportskim i kulturnim organizacijama, školu u prirodi i ekskurzije, polumaturske i maturske večeri, odjeću i obuću…. – navodi Medojević.

Ona je kazala da su najveći izdatak porodici za zadovoljenje najnužnijih životnih potreba kirija i hrana.

– Nejasno je zašto Vlada ne uredi poreski sistem i tržište najma nekretnina da bi država i lokalne samouprave, mogle pravedno i odgovorno subvencinisati ugrožene građane – podstanare? Svega 140 porodica u glavnom gradu, koje budu imale ovjeren Ugovor o zakupu, mogu imati subvencije od 100 eura mjesečno, godinu dana.

Zašto Vlada preko socijalnih kartona ne omogući porodicama koje žive ispod linije siromaštva kupovinu namirnica i higijenskih sredstava po subvencionisanim cijenama? Isti mehanizam se može koristiti u definisanju iznosa dječijeg dodatka kako bi se umanjile izrazito velike socijalne razlike medju djecom.

Zbog čega nezaposleni koji se prijavljuju na Zavod za zapošljavanje nisu zaštićeni ni na koji način, ostaje enigma. Upravo je to razlog što ljudi izbjegavaju prijavu ovoj ustanovi”, ocijenila je ona.

Predsjednica Banke hrane je podsjetila i da javni prevoz nije besplatan za socijalno ugrožene, što je, kako tvrdi, raritet u uređenim državama.

– Socijalno ugrožene porodice nemaju subvencije za lijekove koje ne mogu kupiti i ljekarske nalaze koje ne mogu priustiti što ukazuje o nedovoljnoj brizi sistema za zdravlje najugroženijih djelova populacije.

Jednokratne novčane pomoći nisu rješenje nagomilanih problema porodica u stanju socijalne potrebe, što je kod nas najčešći i jedini mehanizam podrske sistema ljudima i porodicama u problemu.

– Obilježavanje medjunarodnog dana porodice kroz manifestacije bez posebne pažnje izražene kroz konkretnu podršku onima koji se nalaze u teškom položaju, pokazuje površnost bavljenja problemima porodice – zaključila je Medojević.