Od 20. novembra 1989. godine, u cijelom svijetu se obilježava Međunarodni dan djeteta, koji je inicirala organizacija Ujedinjenih nacija i njene ustanove. Obilježavanje ovog dana ima za cilj senzibilizaciju javnog mnjenja i institucija na potrebu zaštite maloljetnika od zloupotrebe, nasilja i raznih oblika diskriminacije, saopštila je predsjednica Banke hrane, Marina Medojević. Prema njenim riječima, jedan od najgorih oblika nasilja prema djeci je siromaštvo.

– U Crnoj Gori, prema posljednjim zvaničnim podacima MONSTAT-a, živi 27 odsto siromašne djece, a ovo stanje traje već godinama. Država, međutim, nema Strategiju za suzbijanje dječijeg siromaštva – navela je Medojević.

Ona ističe da su osnovna dječja prava: prava preživljavanja, koja obuhvataju hranu, smještaj, zdravlje i životni standard; razvojna prava, koja uključuju obrazovanje, kulturu i identitet; prava učestvovanja u donošenju odluka i pristupu informacijama, te prava zaštite od zlostavljanja, zanemarivanja, izrabljivanja, mučenja, otmice i prostitucije.

Prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, sve evropske države imaju obavezu zaštite prava djece na sticanje državljanstva, ali i prava iz socijalne i dječije zaštite, prava na liječenje i obrazovanje.

– Rješenje pitanja siromaštva, posebno među djecom, moralo je biti prvi cilj Vlade Crne Gore. Servisi i intervencije koje bi smanjile efekte siromaštva i društvene isključenosti na najugroženije ne smiju se odlagati, što se, nažalost, čini decenijama. Linija siromaštva mora biti crvena linija ispod koje ne bi smio da živi nijedan građanin Crne Gore, pa tako ni jedno dijete – poručila je Medojević.

Prema zvaničnim podacima MONSTAT-a, linija siromaštva za jednu osobu u Crnoj Gori iznosi 280 eura mjesečno, dok je za četvoročlanu porodicu 589 eura. Banka hrane svakodnevno prima pozive od građana koji se žale na nemogućnost preživljavanja, napominjući da najugroženije porodice čine one sa jednim roditeljem ili sa više djece.

– Država, umjesto da podrži ovakve porodice, ponaša se pasivno ili ograničava njihova prava – dodala je Medojević.

Šesto dijete u porodici, kako kaže, nema pravo na dječiji dodatak, a ni djeca takozvanih apatrida nemaju pravo na socijalnu pomoć. Zbog strogih kriterijuma za ostvarivanje prava na jedino socijalno davanje namijenjeno siromašnima (MOP), mnoge porodice ne dobijaju adekvatan dječiji dodatak, koji se u većini slučajeva svodi na svega 30 eura po djetetu, čak i kada su u pitanju porodice u izuzetnom siromaštvu.

– Kada maloljetno dijete, u pokušaju da pomogne roditeljima, dobije privremeni posao, porodica gubi pravo na socijalnu pomoć namijenjenu siromašnima. Takođe, kada dijete napuni 18 godina i želi da studira, njegova porodica gubi MOP i ostaje bez prihoda – objašnjava Medojević, dodajući da umjesto da se sistem trudi da pomogne djeci iz siromašnih porodica da se izbore sa siromaštvom, on im otežava život.

Jedan od načina pomoći bi bio porodični dodatak, koji zavisi od prihoda i primanja porodice. Medojević ističe da bi besplatna užina u školi, školski pribor, časovi iz teže savladivih predmeta, sportske i druge aktivnosti, mogli pomoći djeci iz socijalno ugroženih porodica da ostvaruju bolje rezultate u školi i na taj način se izbore za bolji život.

– Skandalozno mala socijalna primanja namijenjena siromašnima, kao i primanja za nezaposlene porodilje i redovne studentkinje, pokazuju nemar države prema budućnosti. Sa oko stotinu eura mjesečno ne može se živjeti, hraniti i plaćati obaveze – pojasnila je ona.

Prema njenim riječima, ni besplatna dohrana za bebe, ni pelene, ni higijenska sredstva nisu obezbijeđena kroz sistem socijalne zaštite, a obroci u Narodnim kuhinjama su ograničeni. Takođe, država ne nudi besplatne namirnice i higijenske proizvode, što otežava život porodicama koje žive u siromaštvu.

– Umjesto ciljane socijalne politike prema onima koji žive teško, naša Vlada se opredjeljuje za univerzalna rješenja po sistemu ‘svima po malo’, što je direktno na štetu najugroženijih – navodi Medojević.

Ona je podsjetila na nedavne riječi premijera Milojka Spajića, koji je najavio povećanje naknada za materijalno obezbjeđenje porodica za 100 eura.

– Nažalost, nije došlo do povećanja MOP-a za sto eura. Socijalna pomoć namijenjena siromašnima kreće od 89 do 170 eura. Ministar socijalnog staranja Gutić je u avgustu predstavio javnosti povećanje MOP-a u iznosu od dva do tri eura, i to kao polugodišnje usklađenje – izjavila je Medojević.

Učestalo insistiranje da je briga za standard građana osnovna misija vladajuće koalicije, smatra Medojević, dok istovremeno zaboravljaju one koji nemaju ništa ili imaju veoma malo. Skoro svaka izborna kampanja nosi obećanja, ali na kraju, najugroženiji ostaju uskraćeni za čak i najosnovniju pomoć.

– Oni koji se najviše bore za opstanak, koji žive na ivici siromaštva, nikada ne dobiju odgovarajuću podršku, a njihova sudbina je prepuštena neodgovornosti vlasti -zaključila je Medojević.