Smanjenje dažbina za uvoz i promet (PDV) za menstrualne proizvode u Crnoj Gori, sa 21 na sedam odsto, samo je simboličan korak i nije dovoljno da se riješi problem menstrualnog siromaštva. Cijena ovih proizvoda i dalje je previsoka, a jedino rješenje, prema sagovornicama “Vijesti”, jeste da menstrualni proizvodi budu potpuno besplatni.

Ovaj rodni problem tiče se više od polovine stanovništva Crne Gore, budući da su, prema popisu iz 2023. godine, žene te koje čine 50,8 odsto populacije.

Menstrualno siromaštvo podrazumijeva nemogućnost djevojaka i žena da priušte menstrualne proizvode poput uložaka, tampona ili menstrualnih čašica, ali i lijekove za menstrualne bolove, sredstva za regulaciju ciklusa, te ljekarske preglede i intervencije koji se tiču reproduktivnog zdravlja. Dok neke žene ne mogu sebi da priušte ove proizvode, druge su primorane da ih štede ili da prave finansijske kompromise.

Izvršna direktorica NVO “Prima” Aida Perović cijeni odluku Ministarstva finansija da umanji porez, ocjenjujući da ona pokazuje razumijevanje situacije, ali ističe da ta mjera nije dovoljna.

– Cijena menstrualnih proizvoda je i dalje previsoka. Ovi proizvodi nisu luksuz i privilegija, oni su osnovna potrepština za polovinu stanovnika Crne Gore. Mjera smanjenja poreza apsolutno nije dovoljna da se problematika menstrualnog siromaštva riješi – poručuje Perović.

Idealno rješenje, smatra ona, bilo bi da su ulošci besplatni za sve, kao što je slučaj u Škotskoj. Kao moguća rješenja navodi potpuno oslobađanje od PDV-a, obezbjeđivanje javnih toaleta menstrualnim proizvodima ili fiksiranje cijena kako inflacija ne bi uticala na njih.

Slično mišljenje dijeli i Maša Elezović, aktivistkinja za ženska prava i magistrica rodnih studija. Ona ističe da je smanjenje PDV-a važan, ali nedovoljan korak, jer su, zbog inflacije i rasta troškova uvoza, cijene u maloprodaji i dalje visoke.

 Zanemarljivi troškovi – značajan efekat

Elezović smatra da bi država trebalo da preuzme aktivniju ulogu – ne samo kroz poreske olakšice, već i kroz direktnu javnu nabavku i distribuciju menstrualnih proizvoda. To bi značilo da Ministarstvo zdravlja, prosvjete ili lokalne samouprave same uvoze proizvode oslobođene PDV-a i posredničkih marži, a zatim ih besplatno distribuiraju kroz škole, fakultete, bolnice, socijalne centre i druge javne ustanove.

– Crna Gora to može učiniti odmah, kroz izmjenu postojeće Odluke o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda i donošenje posebne uredbe o sprovođenju programa menstrualnog zdravlja. Jasno bi se propisalo da je nabavka za besplatnu distribuciju u javnim obrazovnim i zdravstvenim ustanovama oslobođena PDV-a. Tako bi sredstva iz budžeta bila u potpunosti usmjerena na nabavku, bez dodatnih fiskalnih opterećenja – kazala je Elezović.

Prema njenim riječima, smanjenje PDV-a na uvoz ima ograničen efekat jer se obračunava na ukupnu vrijednost robe i transport, nakon čega uvoznik dodaje maržu i troškove distribucije. Krajnja cijena se tako smanjuje tek neznatno – za pet do deset odsto – što nije dovoljno da proizvodi postanu pristupačni ženama u siromaštvu.

Kombinacija smanjenog PDV-a i ograničavanja trgovačkih marži može kratkoročno stabilizovati cijene, ali to je privremeno rješenje.

– Dugoročno je efikasnije da država direktno osigura pristup menstrualnim proizvodima kroz sistem javnog zdravlja i obrazovanja. Takvi programi, poput škotskog, pokazuju da trošak po stanovnici iznosi manje od jedan euro godišnje, što je zanemarljivo u odnosu na društveni i zdravstveni efekat koji se postiže – naglašava ona.

Elezović dodaje da postoje i inovativna rješenja, poput japanskog modela, gdje korisnice putem aplikacije mogu besplatno preuzeti uloške iz javnih toaleta, dok troškove pokrivaju kompanije kroz reklame prikazane na uređajima.

Ipak, podsjeća da besplatni proizvodi u školama i ustanovama ne pokrivaju potrebe najugroženijih žena koje nisu u obrazovnom sistemu ili žive u ruralnim područjima. Zato predlaže uvođenje vaučera ili kartica za menstrualne proizvode kroz sistem socijalne zaštite.

Prema njenim riječima, sveobuhvatna politika menstrualne pravde treba da obuhvati javne nabavke, oslobađanje PDV-a, kontrolu marži, razvoj inovativnih modela finansiranja i ciljane socijalne mjere.

Kulturološko odricanje

Aida Perović upozorava da se žene i djevojke vrlo brzo odriču menstrualnih proizvoda i ginekoloških pregleda zbog brige o porodici i sebi.

– Kulturološki im je usađeno da se žene odriču stvari radi dobrobiti drugih, i ta kultura se, nažalost, prelila i na ovaj aspekt – objašnjava ona.

Štednja na menstrualnim proizvodima može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme – poput toksičnog šok sindroma – a jeftiniji proizvodi često sadrže plastiku i parfeme koji štete zdravlju.

Perović dodaje da je bilo pokušaja da škole dijele besplatne proizvode učenicama, ali su djevojke morale da ih traže od psihološkinja ili pedagoškinja, što je izazivalo osjećaj stida i diskriminacije.

– Ta praksa nije dobro prošla jer su ih neki đaci uzimali i bacali – koliko znam, radilo se o dječacima. Ovo ukazuje da moramo podizati nivo svijesti o važnosti ženskog zdravlja – kaže ona.

Zdravlje nije trošak, već investicija

Perović naglašava da su ginekološki pregledi i lijekovi sve skuplji, te da bi trebalo da budu dostupni svima. Dugi rokovi čekanja u javnom zdravstvu i visoke cijene u privatnom čine brigu o zdravlju nedostupnom za mnoge žene.

– Kada se uzme u obzir da je skoro svaka treća onkološka pacijentkinja oboljela od raka dojke, a da je učestalost kancera reproduktivnih organa zabrinjavajuća, jasno je da postoji problem u sistemu – upozorava Perović.

Elezović ističe da je reproduktivno zdravlje stub javnog zdravlja, a da Crna Gora i dalje primjenjuje selektivan pristup i kratkoročne mjere.

– Da bismo manje trošili na liječenje, moramo više ulagati u prevenciju. Jedan od najvažnijih primjera je HPV vakcina, koja sprečava više od 90 odsto slučajeva raka grlića materice – poručuje ona.

– Zdravlje se ne smije posmatrati kao trošak, već kao investicija. Budžet se puni našim radom i treba da služi tome da kreiramo uslove u kojima svi možemo živjeti zdravije, sigurnije i dostojanstvenije – zaključuje Elezović.

Nije “odricanje profita”, već mjesečno krvarenje

Ministarstvo finansija, kojim je 2022. rukovodio Aleksandar Damjanović, tada nije podržalo predlog Liberalne partije o smanjenju PDV-a, uz obrazloženje da nije definisana lista proizvoda i da manja stopa ne bi snizila cijene.

Kada je u maju ove godine Ministarstvo, kojim sada rukovodi Novica Vuković, saopštilo da se “država odrekla dijela profita”, Elezović je takvu izjavu ocijenila neprihvatljivom.

– Zvuči kao da je Crna Gora privatno vlasništvo grupe muškaraca koji su se velikodušno odrekli dijela prihoda u korist žena. Žene nisu manjina kojoj se udjeljuje milost, nego više od polovine stanovništva – i mnoga od tih tijela svakog mjeseca krvare, te treba paziti kako se prema nama ophode – kazala je ona.

Ako se ravnopravnost i pristup osnovnim higijenskim proizvodima doživljavaju kao “odricanje profita”, smatra Elezović, onda problem nije fiskalne prirode, već duboko društvene.

Većina misli da su ulošci i tamponi skupi

Prema istraživanju NVO CAZAS iz 2022. godine, sprovedenom među 1.134 žene, čak 80 odsto ispitanica smatra da su ulošci i tamponi preskupi u odnosu na standard.

Od 27 žena i djevojaka s kojima su “Vijesti” razgovarale, sve su kazale da su proizvodi skupi. Četiri su priznale da su tokom teških mjeseci pozajmljivale uloške od drugarica u školi, a tri tokom fakulteta – od cimerki.

– Sada, kada radim, i nemam porodicu, nemam problem da izdvojim novac. Ali, u srednjoj školi, nas je bilo četiri sestre i morale smo da štedimo i raspoređujemo uloške – ispričala je sagovornica iz Bara.

Cijena pakovanja uložaka kreće se od 1,80 do više od tri eura, a tampona od tri do četiri eura. U zavisnosti od ciklusa, ženama su potrebna od jednog do četiri pakovanja mjesečno.