Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da u vrijeme kada se savremeni svijet suočava s brojnim potresima, mi unutar Crne Gore treba da prevaziđemo sve što nas dijeli. On je na prijemu povodom 13. jula, Dana državnosti kazao da Crna Gora nije nikadau zmicala pred neprijateljem niti prezala od borbe.

– U 13. julu sabrani su borba i sloboda, dvije neraskidive odrednice koje su obilježile našu istoriju, začetak i ishodište naše državotvorne težnje-kazao je Milatovic.

Toga dana 1878. godine, na Berlinskom kongresu, nepokorna želja da se sačuva vječito otvoreni prozor slobode, ovjenčan slavom Carevog laza, Martinića, Krusa, Grahovca, Fundine i Vučijeg dola, dobila je svoje međunarodno priznanje.

63 godine kasnije, nadahnuti djelom slavnih predaka, koji se ne “šćeše u lance vezati”, heroji Košćela upalili su luču antifašizma, svjedočeći svojom žrtvom da od slobode nema skuplje riječi.

Tadašnja Evropa, koja se povijala pod naletima jedne od najmračnijih ideologija u istoriji čovječanstva, bila je zadivljena herojskim podvigom brojčano malog crnogorskog naroda.

Ova brda, ove planine, bile su nepremostiva tvrđava kroz čije se klance, uže od termopilskih, čvrstim gorštačkim rukama razmicao jaram ropstva koji su donosili različiti osvajači.

Uz ognjišta kamenih kuća i savardaka, podignutih na temeljima hrabrosti, pravde i čestitosti, pjevalo se i sanjalo o slobodi, od Pljevalja do Boke, od Nikšića do Andrijevice, od Plava do Cetinja.

Zato ne čudi što je damar nesalomivosti i prkosa, usađen u genetski kod crnogorskog naroda, kraj Neretve, Sutjeske i na ostalim poprištima narodnooslobodilačke borbe, najsnažnije odjekivao u grudima heroja poput Danila Lekića, Peka Dapčevića, Vladana Đuranovića, Đine Vrbice, Nika Strugara, Rifata Burdžovića, Vaka Đurovića, Vukosave Mićunović i mnogih drugih, koje je karakterno oblikovala čvrstina kamena na kome su odrastali.

Antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vertikala crnogorskog društva koje ga je živjelo mnogo prije nego što se, kao pojam, našao u istorijskim i sociološkim čitankama.

Živjelo ga je kroz viševjekovni multikulturalni sklad, toleranciju i suživot, urođeni osjećaj da se razlikujemo samo po količini ljudskosti koju nosimo u sebi, uz uvjerenje da je „brat mio, ma koje vjere bio“ i da je „čojstvo braniti drugoga od sebe“.

Zato i danas, kada se savremeni svijet suočava sa brojnim izazovima, kada geopolitički potresi nerijetko dovode do sukoba velikih razmjera, mi, unutar Crne Gore, treba da prevaziđemo sve ono što nas dijeli i, poput mostova na Đurđevića Tari ili Maloj rijeci, spajamo obale i tamo đe se to, na prvi pogled, čini nemogućim.

To dugujemo budućim generacijama ali i sebi samima, kako bi ovaj predivni komad zemlje na kome smo rođeni, učinili najljepšim mjestom za život svih nas.

Uvjeren sam da smo, svi zajedno, kadri da prepoznamo temeljne vrijednosti oko kojih treba da unaprjeđujemo društvenu koheziju, u isto vrijeme štiteći pravo na nacionalnu, vjersku i kulturnu različitost svakog pojedinca.

Danas, sa prijestonog Cetinja, čije ime gromko odjekuje slavom minulih vjekova, iskazujemo poštovanje prema svim običnim, malim a velikim ljudima, na čijim mišicama se razvijala naša privreda, onima koji su obrazovali generacije decenijama unazad, liječili, gradili institucije, bili korektivi društvene zbilje kroz novinarsko pero ili izgovorenu riječ.

Pečalbarima koji predstavljaju naš most prema ostatku svijeta ali i jedan od važnih razvojnih oslonaca Crne Gore. Umjetnicima i sanjarima koji su na papiru i platnu ostavljali neprolazno djelo po kome svijet prepoznaje posebnost crnogorskog talenta.

Na njihovoj zaostavštini treba da gradimo viziju sopstvene budućnosti koja podrazumijeva: Društvo jednakih šansi; Nezavisnih institucija i održivog ekonomskog razvoja.

Na njihovoj zaostavštini treba da gradimo demokratsko društvo koje pripada Evropi.

– Očekuje nas još mnogo izazova u vremenu koje dolazi, a ono neka bude vrijeme promjena na bolje. Bićemo mu naredni – zaključio je Milatović.

Na poziv Milatovića, prijemu su prisustvovali ministri Filip Radulović, Nik Đeljošaj i Saša Mujović, zamjenik premijera i lider Demokrata Aleksa Bečić, lideri partija Ervin Ibrahimović, Dritan Abazović, Genci Nimanbegu, bivši predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, princ Nikola Petrović, kao i mnogi drugi poslanici i predstavnici institucija te medija.

Pozvani su i predstavnici političkog, naučnog, kulturnog, privrednog i sportskog života Crne Gore, kao i diplomatskog kora i visoki zvaničnici međunarodnih organizacija i institucija.