Ministarstvo finansija nije podržalo produženje sporazuma sa Stambenom zadrugom prosvjetnih radnika „Solidarno“, kojim je bilo predviđeno da iz državnog budžeta tokom naredne tri godine bude izdvojeno dodatnih 2,1 milion eura. Resor kojim rukovodi Novica Vuković smatra da prije bilo kakvog novog finansiranja mora biti urađena sveobuhvatna analiza dosadašnje realizacije sporazuma, načina na koji je novac trošen i rezultata višegodišnje državne podrške.

U dopisu od 30. juna, u koji su „Vijesti“ imale uvid, Ministarstvo finansija navodi da nije saglasno sa predloženim produženjem Sporazuma. Stav tog resora mogao bi praktično zaustaviti dosadašnji model po kojem je „Solidarno“ svake godine dobijalo stotine hiljada eura iz državne kase.

Zadruga je tražila novi trogodišnji sporazum prema kojem bi za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u prosvjeti tokom 2026, 2027. i 2028. godine dobijala po 700.000 eura godišnje. Prethodni sporazum obuhvatio je 2023, 2024. i 2025. godinu, a po tom osnovu iz budžeta je isplaćeno ukupno 2,1 milion eura.

Ministarstvo finansija sada insistira da se prije eventualnog preuzimanja novih obaveza utvrde konkretni efekti dosadašnjih ulaganja. U dokumentu se navodi da je potrebno sagledati mogućnosti za dalje rješavanje stambenih potreba zaposlenih kroz održiv i efikasan model.

Država je, prema ranije objavljenim podacima, od osnivanja zadruge 2022. godine uplatila 12,5 miliona eura, dok se „Solidarno“ državnim novcem finansira više od dvije decenije. Samo u prethodne tri godine Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uplatilo je zadruzi 2,1 milion eura.

Dodatni problem za nastavak finansiranja predstavlja i odnos zadruge prema zahtjevu države da dobije veći uvid u upravljanje novcem. Skupština „Solidarnog“ početkom juna odbila je predlog MPNI da delegira svoje predstavnike u organe tog pravnog lica. Cilj tog predloga bio je, kako je obrazlagano, da država kao dugogodišnji finansijer ima neposredniji uvid i kontrolu nad korišćenjem javnog novca.

Prema ranije objavljenim informacijama, protiv predloga glasalo je 76 od 90 prisutnih članova Skupštine, deset je bilo za, dok su četiri bila uzdržana. MPNI je tražio izmjene Statuta kojima bi Ministarstvo imalo predstavnike u Skupštini i Upravnom odboru Zadruge, a predlagani predstavnici trebalo je da budu iz redova članova zadruge.

„Solidarno“ je takav model odbilo, ali je istovremeno očekivalo da sa državom zaključi novi sporazum i nastavi da dobija budžetsku podršku.

Direktor zadruge Zoran Stanišić ranije je tvrdio da „Solidarno“ nije protiv kontrole i transparentnosti, već protiv modela po kojem bi Ministarstvo unaprijed imalo rezervisana mjesta u organima upravljanja.

Stanišić je juče „Vijestima“ kazao da očekuje nastavak pregovora nakon povratka sa odmora, krajem avgusta. Istovremeno je novinarku uputio na Sindikat prosvjete, jednog od osnivača zadruge.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović kazao je da ta organizacija još nema zvanične informacije o stavu Vlade o budućnosti finansiranja rješavanja stambenog pitanja prosvjetara.

– Ne možemo se izjašnjavati o tom pitanju dok ne dobijemo zvanične informacije od nadležnih resora – rekao je Božović.

On je ranije ocijenio da je odluka Skupštine kojom je odbijen predlog Ministarstva praktično predstavljala „šamar“ MPNI. Sindikat je tada upozorio i na moguće posljedice eventualnog povlačenja države.

Božović je ukazao da novac za ovu, ali ni za naredne godine još nije obezbijeđen i izrazio sumnju da će nakon odluke Skupštine biti obezbijeđen. Prema njegovim riječima, situacija se dodatno usložnjava, dok zadruga trenutno čeka više od 1,2 miliona eura u kreditima, uz najavljenu gradnju stanova.

– Opravdano se postavlja pitanje od čega će se isplaćivati toliki krediti na čekanju ako nema saradnje sa MPNI – kazao je Božović.

Odluka o odbijanju predstavnika države izazvala je oštre reakcije dijela prosvjetnih radnika i Sindikata prosvjete. Bivši predsjednik Skupštine zadruge Nihad Kršić, koji je ostavku podnio upravo na sjednici početkom juna, tada je poručio da se nada da Ministarstvo neće potpisati novi sporazum sa takvom zadrugom.

Kršić je ocijenio da bi eventualnim potpisivanjem novog sporazuma država pokazala nemoć, podsjećajući da je zadruga više puta bila u problemima, ali da joj je država svaki put pomagala. Istovremeno je kritikovao zadrugare zbog odbijanja ponude MPNI za veći nadzor.

Ministarstvo finansija, međutim, problem ne vidi samo u dosadašnjem načinu upravljanja zadrugom, već i u samom modelu izdvajanja novca. U dopisu se navodi da je potreban „sistemski i ujednačen pristup“, odnosno da bi se finansijsko učešće države ubuduće trebalo sprovoditi univerzalno, kroz mehanizme predviđene sistemom socijalnog stanovanja.

U Ministarstvu upozoravaju da posebni aranžmani za zaposlene u samo jednom državnom organu ili oblasti mogu dovesti do nejednakog tretmana drugih zaposlenih i građana. Takav pristup, prema ocjeni tog resora, otežava plansko i transparentno opredjeljivanje budžetskog novca i nije u skladu sa dugoročnom fiskalnom održivošću.

Zato Ministarstvo finansija smatra da bi eventualna državna podrška trebalo da bude usmjerena kroz postojeće mehanizme socijalnog stanovanja, ali tek nakon što se prethodno analizira dosadašnji model.

Dodatnu težinu pitanju daje podatak da je za 23 godine rada zadruge iz državnog budžeta za rješavanje stambenih potreba prosvjetara izdvojeno više od 12,5 miliona eura.

Odgovarajući početkom jula na pitanja poslanika u Skupštini Crne Gore, ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović saopštila je da zadruga, prema podacima tog resora, trenutno ima 2.320 članova.

Prema podacima koje je sama zadruga dostavila MPNI, do sada je u 14 opština u Crnoj Gori dodijeljeno ukupno 788 stambenih jedinica, dok je 315 zadrugara dobilo kredit za unapređenje stambenog pitanja.

Jakšić Stojanović tada je ocijenila da takav model rješavanja stambenog pitanja zahtijeva ozbiljnu analizu. Kao jedan od mogućih pravaca pomenula je austrijski model socijalnog stanovanja, u kojem zaposleni dobijaju stanove pod veoma povoljnim uslovima na duži period, ali bez prava otkupa. Istakla je, međutim, da postoje različiti modeli i da ih treba detaljno razmotriti kako bi se utvrdilo koje rješenje je najbolje za Crnu Goru.

Dok „Solidarno“ očekuje nastavak pregovora krajem avgusta, Ministarstvo finansija za sada jasno poručuje da novih budžetskih obaveza neće biti bez prethodne provjere rezultata dosadašnjeg finansiranja. Time se budućnost višemilionske državne podrške zadrugi dovodi u pitanje, posebno nakon odbijanja zahtjeva države za većim uvidom u upravljanje.