Zarada ministara, poslanika i drugih visokih državnih funkcionera u Crnoj Gori prema Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru od januara 2025. godine doživeće značajan rast. Prema ovom nacrtu, koji je trenutno na javnoj raspravi, koeficijenti složenosti poslova biće uvećani za čak 30 odsto, što će rezultirati povećanjem plata za visoke državne službenike u prosjeku za 600 eura. Ovaj predlog izaziva veliku pažnju u javnosti, jer dolazi u periodu kada se u Crnoj Gori vodi ozbiljna debata o ekonomskom stanju, životnom standardu i potrebama za društvenim reformama.

Rast plata za premijera, predsjednika parlamenta i šefa države

Za funkcionere na najvišim državnim pozicijama, ovaj zakon znači značajan skok u zaradama. Prema predloženim izmjenama, premijer Milojko Spajić, koji je prema poslednjem obračunu plate imao 2.035 eura, već od januara 2024. godine imaće zaradu od 2.645 eura, što predstavlja povećanje od 610 eura. I predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, mogao bi uživati u povećanju od 837 eura, sa trenutne plate od 2.793 eura na 3.630 eura, dok bi plata predsjednika države Jakova Milatovića iznosila 2.587 eura, što je 597 eura više nego što je zarađivao u septembru ove godine.

Za ministre i druge članove Vlade, koji su trenutno već primili plate u okviru programa “Evropa sad 2”, povećanje će biti značajno, ali u zavisnosti od funkcije. Plate ministara porašće za 500 do 791 euro, dok će poslanici, u zavisnosti od funkcije i angažmana, primiti od 500 do 837 eura više. Najveće povećanje plate u Vladi očekuje potpredsjednik Budimir Aleksić, čija će plata porasti za 791 euro, sa 2.639 eura na 3.430 eura.

Koeficijenti složenosti poslova

Prema Nacrtu zakona, koeficijenti složenosti poslova za najviše državne funkcionere biće značajno uvećani. Tako će predsjedniku države koeficijent složenosti poslova iznositi 35,97 (trenutno 27,67), dok će premijeru i predsjedniku Skupštine biti dodeljen koeficijent od 33,72 (trenutno 25,94). Potpredsjednicima Vlade, Skupštine i drugim visokim funkcijama predviđeni su koeficijenti od 30,34. Ova povećanja koeficijenata mogu se videti kao pokušaj da se plate državnih funkcionera usklade sa složenošću njihovih poslova i odgovornostima koje nose.

Za ostale funkcionere, kao što su tužioci, sudije i direktori agencija, koeficijenti su takođe uvećani. Na primer, koeficijent za Vrhovnog državnog tužioca i predsjednika Senata Državne revizorske institucije biće 32,59, dok će koeficijent za sudije Ustavnog i Vrhovnog suda iznositi 33,72.

Naknade za funkciju i odbore direktora

Još jedna važna promena koja će biti implementirana novim zakonom odnosi se na naknade za članove odbora direktora i upravnih tijela u javnim preduzećima. Prema novom predlogu, naknade za predsednike ovih organa neće moći biti veće od prosječne zarade u državi. Ako obavljaju dužnost profesionalno, naknada neće smeti biti veća od tri prosečne zarade. Za članove tih organa predviđeno je da naknada bude do 70 odsto prosječne zarade u državi. Ovo je korak ka smanjenju često neosnovano visokih naknada koje su do sada isplaćivane na osnovu prosječne zarade u samim pravnim licima, što je omogućilo da neke naknade premašuju državnu prosečnu platu.

Spor rast socijalnih davanja

Dok se plate visokih državnih funkcionera značajno povećavaju, socijalna davanja, koja se odnose na najugroženije kategorije građana, rastu mnogo sporije i u znatno manjoj meri. Podaci iz januara ove godine pokazuju da su socijalna davanja u Crnoj Gori za poslednju deceniju porasla za svega 20 do 39 eura, zavisno od vrste socijalne pomoći. Povećanje na godišnjem nivou uglavnom iznosi samo dva do tri eura, što je daleko od rasta koji bi mogao zadovoljiti potrebe građana koji zavise od ovih davanja. Tako su, na primer, iznosi za tuđu njegu i pomoć oko 80 eura, dok su materijalna obezbjeđenja porodica do 150 eura. Ove razlike u rastu plata visokih funkcionera i socijalnih davanja izazivaju zabrinutost u javnosti, jer ukazuju na duboki jaz između bogatih i siromašnih.

Koeficijenti za medicinske radnike i profesore

Iako je primjena novih koeficijenata ključna za funkcionere i visoki rukovodni kadar, medicinski radnici i univerzitetski profesori, koji obavljaju odgovorne i složene poslove, nisu prošli kroz slična povećanja. Naime, koeficijent složenosti za ljekara specijalistu je 19,02, dok je za doktora medicine 15,99, što je znatno niže nego za poslanike ili ministre. Slična situacija je i sa univerzitetskim profesorima, gdje koeficijenti variraju od 21,62 za redovne profesore do 17,29 za docente.

Naknade po prestanku funkcije

Još jedna od važnih odredbi novog zakona odnosi se na naknade bivšim funkcionerima. Prema predloženim izmjenama, bivši funkcioneri biće u mogućnosti da primaju naknadu godinu dana nakon prestanka obavljanja funkcije, osim u slučajevima kada su na funkciji proveli manje od šest mjeseci, kada će im naknada biti isplaćivana najduže dva mjeseca. Ova naknada je često bila predmet kritika u prošlosti, jer se smatralo da je predstavljala neprimjeren privilegovan tretman za bivše političare.

Predložene izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru značajno utiču na plate najviših državnih funkcionera, dok istovremeno nastavljaju da izazivaju zabrinutost zbog sporog povećanja socijalnih davanja. I dok se u javnosti često povlači pitanje opravdanosti ovih povećanja u svijetlu teške ekonomske situacije, predložene izmjene zakona jasno pokazuju da se visoki funkcioneri smatraju ključnim nosiocima odgovornosti za ekonomiju i društvo, dok istovremeno ostale kategorije zaposlenih i najugroženiji građani ostaju na margini u pogledu realnog ekonomskog napretka.