Mladi crnogorski naučnik Damjan Lalović završio je Biohemiju na londonskom Univerzitetskom koledžu – UCL, gdje je kompletirao integrisane master studije. Tokom studija bio je dio istraživačkog tima čiji rezultati otvaraju mogućnost razvijanja lijekova protiv kancera. Lalović je koautor nedavno objavljena dva istraživanja, piše Pobjeda.

U septembru je upisao doktorske studije na Imperial College Londonu u grupi Ed Tate, koji je trenutno rangiran kao drugi najbolji fakultet na svijetu. Nastavlja da radi na pronalasku lijeka za kancer u saradnji sa biotehnološkom kompanijom MyricxBio. Kompanija je prošle godine dobila značajnu podršku za razvijanje svog kandidata za liječenje kancera.

– Njihov kandidat za lijek ulazi u kliničke studije sljedeće godine, i moj projekat je vezan za utvrđivanje njegovog mehanizma akcije. Ovo je trenutno jedna od najvećih mogućih prilika u istraživanju lijekova za kancer, i velika je čast i privilegija raditi na ovakvom projektu. Nada je da će se ubrzo nakon kliničkih studija ovaj lijek naći u bolnicama i koristiti za liječenje kancera – rekao je Lalović juče za Pobjedu.

Rad u laboratoriji

Lalović je istakao da je nakon završetka druge godine podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ dobio HMC stipendiju koja mu je omogućila da nastavi srednju školu u Velikoj Britaniji. Treći i četvrti razred završio je u Tonbridge School, rangiranoj u top deset srednjih škola u Velikoj Britaniji, gdje je stekao veliki dio praktičnog laboratorijskog iskustva. To ga je inspirisalo da upiše Biohemiju na University College London, gdje je završio integrisane master studije.

Magistarski projekat radio je u laboratoriji naučnice Matilde Katan, a djelovi njegovog rada korišteni su u svrhu publikacija koje su nedavno objavljene. Laboratorija Katan duži niz godina istražuje određenu grupu enzima, a dok je Lalović radio magistarski rad, doprinio je tom istraživanju.

Tim je istraživao fosfolipazu C (PLC) – grupu enzima zaduženih za kontrolu rasta i razvoja ćelija. Novija istraživanja su dokazala da postoje varijante ovih enzima koje izazivaju ozbiljne bolesti, uključujući kancer, neurodegenerativne i autoimune poremećaje. Konkretno, mutirana verzija PLC gama varijante pronađena je kao direktni uzrok leukemije T ćelija kod odraslih. Otvorilo se pitanje da li postoji način da se ovakav enzim „zaustavi“.

– Da bi se napravio lijek za neki enzim, često se kaže da enzim mora da ima takozvani ‘džep’ za koji se može napraviti komplementarni molekul. Molekul se kao puzla uklopi u džep i umanji aktivnost enzima, sprječavajući rast kancerogenih ćelija. Dugo se vjerovalo da PLC gama nema takav ‘džep’, i zato ne postoje lijekovi za bolesti izazvane ovim enzimom. Najnoviji rad laboratorije Matilde Katan na UCL-u dokazao je da ipak postoji takav ‘džep’, i da postoje molekuli koji mogu biti razvijeni u potencijalne prve lijekove za ovaj enzim – objasnio je Lalović.

On je dodao da su laboratorija objavila publikaciju u žurnalu “Biochemica et Biophysica Acta (BBA)” u martu, sumirajući istoriju istraživanja ovog enzima, relevantnost istraživanja i nove strukturalne analize u nadi pronalaska pomenutog ‘džepa’ i komplementarnih molekula. Dalja istraživanja dokazala su postojanje takvog ‘džepa’, što je objavljeno u “Biochemical Journal”, jednom od vodećih naučnih magazina.

– Kao koautor ovih publikacija, imao sam privilegiju da radim sa najboljim naučnicima u ovom polju. Jedna od mojih figura koja sumira rezultate istraživanja izabrana je kao naslovna strana najnovijeg izdanja žurnala. Dokaz postojanja ‘džepa’ u PLC gama enzimima konačno otvara mogućnosti razvijanja lijekova za ovu grupu enzima. Dokazali smo i da postoje molekuli komplementarni ovom ‘džepu’, koji bi mogli biti razvijeni u potencijalni lijek za liječenje leukemije T ćelija, autoimunih i neurodegenerativnih bolesti – rekao je Lalović.

Apel

On ističe da su publikacije javno dostupne i besplatne za pregled.

– Važno je upoznati javnost ne samo sa ovim istraživanjem nego i sa sličnim, jer se bave napretkom kvaliteta života svih nas. Nauka je generalno slabo ispraćena i finansijski nedovoljno podržana, ali ako budemo više razgovarali o ovim temama, povećali bismo svijest o problemima i podršku razvoju nauke u Crnoj Gori – kazao je Lalović.

Apeluje da što više ljudi pročita ovu i slične publikacije, nadajući se da će promocija naučnog rada inspirisati više mladih da se bave naukom. Naglašava važnost praćenja i promovisanja rada crnogorskih istraživača u inostranstvu i uspostavljanja kolaboracija, uključujući prevođenje radova na crnogorski jezik.

– Naši istraživači u inostranstvu su najbolji ambasadori, i važno je pružiti im podršku – zaključuje Lalović.

Profesori bez čije podrške ne bi bilo uspjeha

Ljubav prema nauci počela je još u osnovnoj školi, kada su uvedeni predmeti biologije i hemije. U Gimnaziji „Slobodan Škerović“ imao je izvanredne profesore koji su probudili njegovu strast prema nauci.

– Konkretno profesorica biologije Sanja Ognjanović, profesorica hemije Svetlana Varagić i moja razredna Gordana Vučinić, bez čije podrške ne bih mogao da radim ovo što sada radim. Predavanja profesorice Ognjanović o mehanizmu sinteze proteina inspirisala su me da upišem biohemiju. Dalji rad i sreća da dobijem mentoricu Matildu Katan usmjerili su me ka biohemiji kancera i razvijanju potencijalnih lijekova. Skoro trećina ljudi na svijetu razvije neku vrstu kancera, i to utiče na svakoga. Nikad ne zaboravljam zašto ovo radim i zašto je važno – rekao je Lalović.

Naglašava da uspjeh nije samo njegov, već i zasluga profesora, države i svih nas. Ističe važnost stipendija koje su mu omogućile školovanje i rad na publikacijama, ukazujući da Crna Gora ima mali stipendijski kapacitet u poređenju sa drugim državama regiona.

Raduje se saradnji sa crnogorskim obrazovnim ustanovama

Lalović planira da po završetku četvorogodišnjih doktorskih studija nastavi rad sa industrijom i akademijom.

– Vjerujem da će tokom projekta otvarati se nove mogućnosti. Radujem se ovom projektu i nadam se da ću stečeno znanje i konekcije u Londonu primijeniti za napredak Crne Gore. Mogućnosti kolaboracija sa našim univerzitetima i organima obrazovanja su vrlo uzbudljive. Da bismo unaprijedili nauku u Crnoj Gori, moramo podstaknuti mlade da biraju ovakve profesije. To kreće od osnovnog i srednjeg obrazovanja, i važno je da obrazovni sistem predstavi nauku uzbudljivom i pristupačnom – istakao je Lalović.