Ne stišavaju se reakcije Hrvatske na Rezoluciju o Jasenovcu: Jednim potezom uništeno je sve što se gradilo četiri godine

post-img foto: Jutarnji list
autor-img 24kroz7 29.06.2024. 19:52

U Hrvatskim medijima se ne stišava bura na Rezoluciju o Jasenovcu, koja je u petak usvojena u crnogorskoj skupštini.

– Rezoluciju o Jasenovcu, koju je crnogorska skupština u petak usvojila s tijesnom većinom prosrpskih stranaka, a pritom je cijela opozicija napustila parlament i bez podrške predsjednika Jakova Milatovića, hrvatske vlasti smatraju velikim korakom unazad u bilateralnim odnosima i Hrvatska će sada itekako voditi računa o tome kakav će biti put Crne Gore prema Evropskoj uniji – piše hrvatski Jutarnji list.

Kako navodi sagovornik Jutarnjeg lista iz Banskih dvora ovaj potez nije nimalo pametan, te da je jasno da je riječ o ispunjavanju naloga srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, kao protivteža Rezoluciji o genocidu u Srebrenici koju je podržala Generalna skupština UN-a, te da se na taj način želi izvršiti pritisak na Hrvatsku.

– A pritom rezolucija ne šteti Hrvatskoj – svima je u državnom vrhu jasno što se dogodilo u Jasenovcu, niko ne negira stradanje Srba, Jevreja, Roma i Hrvata antifašista, štaviše, svake se godine komemorira žrtve zločina počinjenih u NDH. U ovom trenutku bilo kakav napredak u bilateralnim odnosima nije moguć. Hrvatska ima manjinu u Crnoj Gori i ne trebaju nam nervozni potezi, ali treba čvrsto osuditi ovaj potez, voditi brigu o njihovom putu prema EU i štititi svoje interese – kažao je za Jutarnji list izvor iz hrvatske vlade.

Jutarnji list navodi da je Rezoluciju o Jasenovcu inicirao predsjednik skupštine Andrija Mandić, čelnik srpske proruske stranke i četnički vojvoda, a podržala ju je većina poslanika Pokreta Evropa sad! premijera Milojka Spajića, kao i Mandićevi i poslanici Milana Kneževića te Demokrate Alekse Bečića.

Jutarnji list dalje navodi kako su Mandić i Knežević prije izglasavanja pomenute Rezolucije podnijeli amandman kojim se dodaju i logori Dahau i Mauthausen čime su htjeli da izvrše kontrolu štete koja je nastala u bilateralnim odnosima Hrvatske i Crne Gore. Hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini nije jasno zašto su dodata baš ta dva logora iz razloga što je u Mauthausenu stradali tadašnji Jugoslaveni, ali po njemu bi Auschwitz trebao biti na toj listi prije nego Dahau, koji je prvi nacistički logor u Njemačkoj.

– No jasno je da je stavljanje u posljednji čas njemačkih logora za cilj imalo balansiranje i pokušaj kontrole štete i određenog političkog ustupka onima u crnogorskoj vlasti koji su pomislili da bi Zagreb mogao burno reagirati na ovu nepotrebnu političku gestu. Parlamenti nisu mjesto za donošenje rezolucija o prošlosti jer oni ne prenose bolje i detaljnije stavove o prošlosti, nego politiziraju prošlost, i to se dogodilo sada u Crnoj Gori. Očito je rezolucija trebala izbalansirati crnogorsko glasanje o Srebrenici. Crnogorski parlament nije niti tijelo koje bitno utiče na stanje u crnogorskom društvu niti ima uticaj na regiju generalno. Ovaj potez neće učiniti ništa na našem boljem i jasnijem sagledavanju prošlosti, nego je samo dodatno ispolitizirao tu prošlost – navodi Jakovina.

Jakovina navodi da u posljednje četiri godine hrvatsko-crnogorski odnosi nisu postali bolji, te da uticaj radikalne srpske opcije i SPC-a nije oslabljen, nego ojačan, i Crna Gora se trenutno lomi između svog evropskog puta i onih snaga koje smatraju da taj put treba ići preko Srbije.

– Da Srbija nije sebe dovela u izolovani položaj, čak i među manjim evropskim državama koje u strahu od Rusije ne mogu naći razumijevanja za Beograd, i Crna Gora bi se više ponašala u skladu s prosrpskim interesima. No zbog pozicije Srbije, u Crnoj Gori još postoje vidljive struje koje nastavljaju s proevropskim politikama, ali očito balansirane s onim strujama koje Crnu Goru ne vide bez bratstva s Beogradom i ne mogu zamisliti drugačiji put nego onaj koji će predvoditi Beograd – izjavio je Jakovina za Jutarnji list.

Jakovina u svojoj izjavi za Jutarnji list navodi da Hrvatska sada, zbog poteza Skupštine Crne Gore, može da se ponaša na način kako se Slovenija ophodila prema njoj na putu ka EU.

– Hrvatska je u EU, kao što je tada bila i Slovenija. Ako izaberete voditi ovakvu politiku koja će vašem jedinom evropskom susjedu zasmetati, a koji vam pritom jedini može pomoći na EU putu, ali i blokirati vas, onda to baš nije inteligentno. U Hrvatskoj niko osim radikala ne spori Jasenovac i u tom je smislu rezolucija nepotrebna jer nije niti nešto posebno vezana za Crnu Goru, a od svih ustaških logora jedino je Jasenovac mjesto koje barem jednom godišnje dobije nužni spomen. Cijeli državni vrh komemorira žrtve i to radi već godinama – zaključuje Jakovina.

Rezoluciju o Jasenovcu, koju je usvojila Skupština Crne Gore komentarisao je premijer Hrvatske Andrej Plenković, rekavši da taj dokument šalje namjernu politiku podjele unutar te zemlje te da je riječ o instrumentalizaciji “jedne druge države u regiji”.

Dodao je i kako je vladajuća većina u Podgorici donijela rezoluciju a da se nikad dosad nije bavila tom temom, te da je ona donesena kao odgovor na rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici, pod instrumentalizacijom “jedne druge države u regiji”.

Premijer je baš iz Dubrovnika, “koji je doživio velike strahote u vremenu agresije Miloševićevog režima, u kojima je nažalost tada sudjelovala i Crna Gora”, poručio da će Hrvatska poduzeti mjere koje smatra primjerenima za ovakve poteze “instrumentalizacije parlamentarne većine” s ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice.

– Umjesto da se bave svojim problemima i svojim pitanjima, pa i procesuiranjem ratnih zločina iz tog vremena, oni se bave temom za koju nisu pokazivali interes zadnjih osam desetljeća – zaključio je Plenković.

Komentariši

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Neophodno je ispuniti sva polja označena sa *

Prije pisanja komentara molimo da se upoznate sa Pravilima komentarisanja.


Sačuvaj moje podatke na ovom pregledniku