Nikšićanka Neda Bošković, najmlađa osoba u Crnoj Gori sa dva završena doktorata, suočava se sa paradoksom, uprkos izuzetnim akademskim postignućima, još uvijek je nezaposlena. Doktorirala je u oblastima zaštite životne sredine i održivog razvoja, a njen naučni rad i doprinos prepoznati su na međunarodnom nivou, što uključuje brojne nagrade i priznanja, kao i angažman na prestižnim projektima. Međutim, želja da svoja znanja primijeni u domovini i doprinese njenom razvoju nailazi na prepreke.
Odluka da se posveti zaštiti životne sredine došla je spontano, ali nikada nije zažalila. Nakon završetka osnovnih studija na Metalurško-tehnološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, upisala je master studije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu. Već tada, kaže, znala je da će nastaviti ka doktorskim studijama jer ju je oblast sve više fascinirala.
Doktorirala je na Univerzitetu Crne Gore iz zaštite životne sredine, a tokom treće godine doktorskih studija saznala je za novoosnovani program iz održivog razvoja na istom univerzitetu. Privukla ju je ideja da spoji ove dvije oblasti i stekne što više znanja. Uspješno je završila i te studije, postavši jedini student koji je završio oba programa i najmlađa osoba u zemlji sa dva doktorata.
Tokom rada na doktorskoj disertaciji, Neda se usmjerila na istraživanje mikroplastike, pionirski poduhvat u Crnoj Gori. Budući da u zemlji nije bilo ni kadra ni laboratorija za takav rad, uspostavila je saradnju sa slovenačkim stručnjacima i institucijama. Redovno putuje u Sloveniju, gdje je, kaže, naučila od najboljih.
U poređenju sa Slovenijom, Crna Gora zaostaje u mnogim segmentima, od ekološke svijesti do obrazovanja i istraživačke infrastrukture.
– Slovenija je primjer ne samo za Crnu Goru već i za mnoge razvijenije zemlje– istakla je Neda.
Iako je njen rad prepoznat na međunarodnom nivou, u Crnoj Gori to nije slučaj. Nezaposlenost visokoobrazovanih kadrova, prema njenim riječima, posljedica je nedostatka podrške i prilika za mlade stručnjake.
– Ovdje nema prepoznavanja stručnog kadra niti davanja šanse mladim ljudima. Uprkos mojim rezultatima, političke strukture ne vide potrebu da me angažuju ili da moj rad doprinese unapređenju ekološkog stanja u Crnoj Gori, koje je, nažalost, na nezavidnom nivou – objašnjava ona.
Boravak u Sloveniji omogućio joj je uvid u bolje organizovane fakultete, kvalitetnu opremu laboratorija i snažnu povezanost studenata sa poslodavcima.
– Život je tamo stabilan, miran i siguran, posebno za mlade – ističe Neda.
Njena istraživanja trenutno su dio tri projekta, od kojih su dva vezana za Sloveniju, dok je treći finansiran od strane UNESCO-a.
– Izuzetno sam ponosna na ovaj projekat. UNESCO je prepoznao moj rad i izabrao me među 13 mladih naučnika iz cijelog svijeta da istražujem zaštićena područja pod njihovom zaštitom – kaže Neda.
Uprkos razočaranju, Neda se nada da će jednog dana dobiti priliku da svoje znanje i iskustvo iskoristi u Crnoj Gori.
– Voljela bih ostati ovdje jer mislim da sam najpotrebnija svojoj zemlji. Međutim, ako ne bude prilika, Slovenija ili neka druga zemlja EU mogli bi biti moj izbor – ističe ona.
U narednim godinama vidi sebe u nauci, na fakultetu kao profesor, ili na rukovodećim pozicijama u oblastima zaštite životne sredine i održivog razvoja.
– Želim prenijeti svoje znanje mladim generacijama i doprinijeti donošenju odluka koje će poboljšati stanje u Crnoj Gori – kaže Neda.
Njeni prijatelji i kolege iz Slovenije često dolaze u Crnu Goru i fascinirani su prirodnim ljepotama, ali su razočarani ekološkom nebrigom.
– Šokirani su količinom otpada, posebno u nacionalnim parkovima. Pitali su me da li komunalne službe uopšte rade. Sramota je da, pored tolikih prirodnih resursa, ne brinemo o svojoj okolini – zaključuje ona.
Komentariši