Ozbiljne greške u radu pravosuđa i dalje skupo koštaju građane, dok se praksa neodgovornosti za te propuste, upozoravaju izvještaji Evropske komisije, nastavlja već godinama.

Kako za Radio Crne Gore ističe Maja Boričić iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), u rijetkim slučajevima kada se utvrdi disciplinska odgovornost sudija ili tužilaca, kazne su simbolične i ne dovode do promjene ponašanja.

– Posljednju deceniju, kada se disciplinska odgovornost utvrdi, kazna se uglavnom svodi na smanjenje plate od 20 do najviše 40 odsto na nekoliko mjeseci. Ove mjere ne rješavaju problem, niti utiču na odgovornost sudija i tužilaca – objašnjava Boričić.

Ona dodaje da su predstavnici pravosuđa često koristili mogućnost ostavke kako bi izbjegli disciplinski postupak, dok su pojedini, uprkos ozbiljnim greškama koje su dovele do zastare predmeta, čak i unaprijeđeni. Posljednja istraživanja CIN-a pokazuju da za ovakve propuste gotovo da nema nikakve odgovornosti.

– Iz izvještaja Tužilačkog savjeta vidi se da je samo u posljednje tri godine odbačeno preko tri hiljade krivičnih prijava zbog zastarjelosti. Nema skoro nijednog pokrenutog disciplinskog postupka zbog ovih propusta, dok u sudovima ni ne postoji precizan podatak o broju zastarjelih postupaka. Čak ni to ne predstavlja osnov za disciplinski postupak protiv sudije – naglašava Boričić.

Iako su pokrenuti postupci protiv nekadašnjih visokorangiranih predstavnika pravosuđa, suđenja traju godinama, optuženi se puštaju iz pritvora, a pravosnažnih presuda je vrlo malo. Jedan od rijetkih primjera je bivša tužiteljka Lidija Mitrović, koja je osuđena na sedam mjeseci zatvora.

– Dobro bi bilo da sudije i tužioci, kao i predstavnici sudskog i tužilačkog savjeta, shvate da je u njihovom interesu da onaj ko ne radi profesionalno odgovara, kako bi konačno imali funkcionalno sudstvo i tužilaštvo –  zaključuje Boričić.

Sličan stav iznosi i pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava, Amra Bajrović, koja ističe da ni tokom 2025. godine nije zabilježen napredak u disciplinskoj odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija.

– Donijeta je samo jedna pravosnažna odluka Sudskog savjeta, protiv sudkinje koja je kažnjena zbog komentarisanja nepravosnažne odluke u slučaju državni udar. Disciplinsko vijeće tužilačkog savjeta kaznilo je jednu tužiteljku zbog nepostupanja u zakonom propisanim rokovima, ali odluka nije postala pravosnažna. Tužiteljka je u međuvremenu razriješena jer je osuđena za zloupotrebu položaja – precizira Bajrović.

Bajrović posebno upozorava da se i dalje izbjegava sankcionisanje sudija zbog neprijavljivanja imovine, što dodatno urušava povjerenje u pravosudni sistem. Takođe, zabrinjava pad transparentnosti Sudskog savjeta, koji je prestao da objavljuje odluke disciplinskog vijeća. Ovim se, navodi, ugrožava ispunjavanje obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji i sprečava preventivno djelovanje prema svim sudijama.

Zbog toga je Akcija za ljudska prava uputila apel članovima Sudskog savjeta da hitno vrate staru praksu javnog objavljivanja odluka disciplinskog vijeća, kako bi se osigurala odgovornost i transparentnost u pravosuđu.