Podgorički Osnovni sud odbacio je tužbu razriješene sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović i proglasio se “apsolutno nenadležnim” za postupanje u predmetu koji je ona inicirala protiv Skupštine Crne Gore, koja joj je krajem decembra prošle godine konstatovala sticanje uslova za odlazak u penziju.

Ovim rješenjem sudska instanca faktički je ukazala da Ustavni sud Crne Gore u sadašnjem sastavu nije u stanju da odlučuje o krupnim i spornim pitanjima koja dijele politički raspolućeno društvo. “Slučaj Đuranović”, odnosno provjera ustavnosti poteza Skupštine da joj konstatuje prestanak mandata, nije ni stavljena na dnevni red Ustavnog suda na sjednici održanoj 18. decembra prošle godine, zbog okrnjenog sastava suda.

Obrazloženje Osnovnog suda

Đuranović je tužbom zahtijevala poništenje odluke kojom joj je konstatovan prestanak sudijske funkcije, smatrajući da je Skupština diskriminatorski postupala prema njoj po osnovu starosne dobi.

Osnovni sud je prvostepenim rješenjem ukinuo sve sprovedene radnje i odbacio tužbu zajedno sa predlogom za određivanje privremene mjere.

U obrazloženju tog rješenja precizirano je da su predmet tužbe akti najvišeg zakonodavnog tijela doneseni na osnovu ustavnih ovlašćenja Skupštine. Sud je istakao da ti akti mogu biti predmet ispitivanja isključivo pred Ustavnim sudom, jer redovni sudovi nemaju ovlašćenje da poništavaju odluke Skupštine.

Sud je ostao dosljedan poštovanju odredbe člana 11 Ustava Crne Gore, koji propisuje da je vlast ograničena Ustavom i zakonom, te da se odnos pojedinih grana vlasti mora zasnivati na principu ravnoteže i međusobne kontrole – navodi se u odluci suda.

Sud je dodatno objasnio da Ustavni sud ima isključivo pravo ukidanja neustavnih pojedinačnih akata po sili samog Ustava i kroz postupak po ustavnoj žalbi, a u situaciji kada su iscrpljena sva pravna sredstva ili kada zakonodavstvo ne predviđa druga redovna sredstva zaštite.

Kada je riječ o tvrdnji Đuranović da je prema njoj postupano diskriminatorski na osnovu starosne dobi, sud je utvrdio da je isključivo Ustavni sud nadležan da cijeni da li su u proceduri prestanka funkcije prekršena neka konvencijska prava.

Izuzetak od ovog pravila postojao bi samo u slučaju kada bi zakonom bilo izričito predviđeno da se zakonitost prestanka javne funkcije može ispitivati pred redovnim sudovima, što ovdje nije slučaj – obrazložno je iz Osnovnog suda.

Osnovni sud se pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava, koji je u predmetu “Olujić protiv Hrvatske” utvrdio da aplikantu nije povrijeđeno pravo na pristup sudu, budući da je podnosilac bio ovlašćen za podnošenje ustavne tužbe protiv odluke državnog sudskog vijeća i Županijskog doma.

Na osnovu takvog pravnog pristupa, Osnovni sud je zaključio da nije nadležan da odlučuje o tužbenim zahtjevima Dragane Đuranović, te da ne postoji osnova ni za odlučivanje o privremenim mjerama.

Konfuzija se nastavlja

Dodatno komplikovanje situacije unosi odluka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), koja je utvrdila da sudija Ustavnog suda Budimir Šćepanović nije tražio izuzeće prilikom odlučivanja o tome da li je ispunio uslove za prestanak sudijske funkcije, čime je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije. ASK je pozvao Ustavni sud da “spriječi izvršenje te odluke”, dok je Ustavni sud u međuvremenu utvrdio da Šćepanoviću funkcija prestaje sredinom godine po sili zakona.

S jedne strane, ASK traži da Ustavni sud spriječi Šćepanovića da odlučuje, dok dio političke javnosti smatra da mu je funkcija trebalo i ranije da prestane.

Otvoren je prostor da predsjednik države Jakov Milatović raspiše konkurs za izbor novog sudije, što dodatno usloženjava već politički osjetljivu situaciju.

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko nije uvažila zahtjev troje sudija da se sjednica o uslovima za odlazak Šćepanovića u penziju održi ranije, što je ostavilo prostor za odluku Ustavnog odbora Skupštine da preuzme ovu nadležnost na sebe.

U takvoj atmosferi, opozicija, predsjednik države, pravni esnaf i nevladine organizacije ukazivali su da je Odbor preuzeo ovlašćenja koja mu ne pripadaju, dok je vlast tvrdila da sud može nesmetano da radi.

Ustavni sud, po svemu sudeći, ostaje blokiran i nesposoban da donosi odluke o ključnim pitanjima, što dodatno destabilizuje pravni sistem Crne Gore.