Podgorica već decenijama čeka rješenje za tretman otpadnih voda. Postojeći sistem star je 46 godina i kapaciteta tri puta manjeg od potreba glavnog grada. Posljedice su jasno vidljive: djelimično prečišćene, ali i potpuno neprečišćene otpadne vode završavaju u Morači, a potom preko nje u Zetu i Skadarsko jezero. Izgradnja modernog postrojenja jedan je od ključnih uslova za zatvaranje poglavlja 27 – zaštita životne sredine i klimatske promjene – što je preduslov za evropske integracije Crne Gore.

Na javnoj tribini „Tretman otpadnih voda u Crnoj Gori – izazovi i perspektive“, organizovanoj od strane Univerziteta Crne Gore (UCG), stručnjaci su jednoglasno naglasili da bez funkcionalnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda nema očuvanja rijeka, jezera, mora, niti zdravlja građana. Poručili su i da ekološka šteta koju trpe Podgorica, Zeta i sam Botun trenutno premašuje moguće negativne posljedice gradnje postrojenja.

Nakon dugih nedoumica, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović donio je konačnu odluku: postrojenje će biti izgrađeno u Botunu, a radovi moraju početi do kraja godine. ,,Iza svega ovoga stojim i svojim naučnim bićem i političkim kapacitetom i iznad svega svojim moralnim kapacitetom“, istakao je Mujović. Naglasio je da odlaganje može imati finansijske posljedice veće od 100 miliona eura, što bi, kako je rekao, predstavljalo finansijsku kataklizmu za grad.

Uprkos odluci gradonačelnika, dio političkih partnera u koaliciji Pokreta Evropa sad (PES) izrazio je protivljenje. Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević poručio je da bi povukao odbornike iz Skupštine Podgorice ukoliko počne gradnja postrojenja u Zeti. S druge strane, Mujović tvrdi da je Knežević na sastanku sa premijerom Milojkom Spajićem, predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem i šefom delegacije EU Johanom Satlerom obećao da neće opstruirati izgradnju. Knežević je, međutim, demantovao te navode, aludirajući na učestale promjene stavova gradonačelnika.

Mještani Botuna, koji su već decenijama pogođeni ekološkim problemima od rada propalog Kombinata aluminijuma sa nezaštićenim bazenima crvenog mulja, već 17 godina protestuju protiv gradnje kolektora u svom kraju. Sada su, kako kažu, dobili i političku podršku: ,,Imamo podršku cijele Zete, Opštine, predsjednika Mihaila Asanovića, predsjednika DNP-a Milana Kneževića, Demokrata Zete, SNP-a Zete i velikog broja Podgoričana“, istakli su.

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović upozorava da je gradnja kolektora na teritoriji njihove opštine neviđena praksa: ,,Ovo je jedinstven primjer u svijetu da jedan grad pravi kolektor na teritoriji druge opštine. Suprotstavićemo se svim demokratskim principima.“

Ekološki problemi i tehničke sumnje dodatno komplikuju situaciju. Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu (PPOV), izrađen u septembru 2024. godine, predviđa ne samo postrojenje za tretman otpadnih voda, već i postrojenje za tretman kanalizacionog mulja i spalionicu, što zabrinjava mještane. Stručnjaci, uključujući Čedu Maksimovića sa Imperijal koledža u Londonu i Nijaza Varevca-Šahovića iz Njemačke, upozoravaju da tehnologija spalionice može biti zastarjela i da postoji opasnost od aerozagađenja.

Bojan Bašanović, mještanin i savjetnik Agencije za zaštitu životne sredine, kritikuje Elaborat zbog nestručnih referenci: ,,Jedan od autora se pravdao da nije potrebne struke, tvrdeći da samo prenosi stavove drugih.“ Hidrogeolog Mihailo Burić naglašava potrebu za hitnim sastankom eksperata kako bi se projekt analizovao i građanima pružile precizne informacije.

Mještani upozoravaju da bi, ukoliko gradnja počne bez rješavanja njihovih primjedbi, uslijedile blokade ključnih saobraćajnica i kružnog toka ka aerodromu. Očekuje se da će Agencija za zaštitu životne sredine do kraja septembra dati svoje mišljenje, koje će odrediti dalji tok projekta. Gradonačelnik Mujović nada se da će, ukoliko mišljenje bude pozitivno, radovi krenuti uz saradnju mještana.

Podsjetimo, projekat kolektora u Podgorici datira još iz vremena gradonačelnika Miomira Mugoše, dok je ugovor sa Njemačkom razvojnom bankom i donacija EU realizovan za vrijeme gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića 2017. godine. Početkom 2020. godine, u mandatu Ivana Vukovića, potpisani su ugovori sa turskim izvođačima radova, a tada je vrijednost projekta procijenjena na preko 50 miliona eura. Novi projekat ima predviđeni životni vijek od 17 godina, a do 2045. godine očekuje se da neće zadovoljiti potrebne tehničke standarde.

Prostorno urbanističkim planom Podgorice od 15. avgusta planirano je i dodatno postrojenje u Zeti, u Berislavcima, što dodatno komplikuje političko-ekološku situaciju u regionu.