Umjesto planirane kupovine novih aviona za gašenje požara, Vlada Crne Gore se ipak odlučila za model zakupa vazduhoplova tokom požarne sezone, za šta će ove godine biti izdvojeno 3,5 miliona eura. Riječ je o iznosu koji bi, kako se navodi, mogao biti dovoljan i za nabavku nove letjelice, što dodatno otvara pitanje dugoročnog pristupa rješavanju ovog problema.
Od ranije najavljene kupovine aviona za gašenje požara, prema trenutnim odlukama, nema ništa, dok se istovremeno dovodi u pitanje i operativna spremnost postojećih resursa. Naime, procjene ukazuju da bi avioni i helikopteri za gašenje požara mogli u punoj funkciji biti tek od juna, a do skoro je, prema dostupnim informacijama, samo jedna letjelica mogla da poleti. Uprkos uvjeravanjima iz vlasti da je sve spremno za sezonu, prisutna je doza skepse da će to zaista biti slučaj u praksi.
Ostaje i otvoreno pitanje zbog čega Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) više od deset dana ne odgovara na pitanja „Dana“ u vezi sa planiranom nabavkom aviona i zakonskim smetnjama u servisiranju postojeće flote, i to uprkos ponovljenim upitima.
– Predlaže se da Vlada Crne Gore odobri obezbjeđenje dodatnog sredstva za gašenje požara iz vazduha putem zakupa za period od tri mjeseca, sa kapacitetom nošenja vode od 5 do 10 tona, uz obezbjeđenje finansijskih sredstava u iznosu od 3.500.000 iz tekuće budžetske rezerve – saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Univerzitetski profesor bezbjednosti Mehmedin Tahirović ocjenjuje da iznajmljivanje aviona u požarnoj sezoni nije efikasno rješenje, već predstavlja značajno trošenje novca bez dugoročnog efekta. On navodi da godinama ukazuje na potrebu sistemskih rješenja u oblasti vanrednih situacija.
Tahirović smatra da je model zakupa neodrživ jer nakon tri mjeseca ne ostaje trajno rješenje, posebno imajući u vidu specifičnu konfiguraciju terena u Crnoj Gori. Ističe da je potreban cjelovit projekat reforme sistema zaštite i spasavanja, kao i korišćenje iskustava iz regiona i šire, kako bi se uspostavio funkcionalan model za različite krizne situacije – od požara i ekoloških akcidenata do zemljotresa i posljedica klimatskih promjena.
On ukazuje i na uticaj ljudskog faktora i nedovoljnu kulturu bezbjednosti, navodeći i primjere opterećenja policije zbog velikog broja lažnih dojava bombi u prethodne tri godine, što je, kako kaže, izazvalo stotine intervencija i obustave rada u institucijama.
Tahirović smatra da avioni za gašenje požara nijesu adekvatno rješenje za Crnu Goru, ni za gašenje požara ni za spasavanje u kriznim situacijama, te da bi bilo bolje rješenje nabavka višenamjenskih helikoptera.
– Ogroman broj turista svake godine spasavaju naše službe zaštite, koje nijesu adekvatno opremljene i koje nemaju jasno definisana zakonska rješenja – navodi on, dodajući da su vatrogasne službe lokalno organizovane, dok je sistem na državnom nivou neujednačen, što otvara prostor za prebacivanje odgovornosti.
Tahirović smatra da je potrebna i promjena strukture upravljanja u sistemu zaštite i spasavanja, kao i profesionalizacija kadrova, uz naglasak da na rukovodećim pozicijama ne bi smjeli biti partijski kadrovi. Takođe ističe potrebu edukacije stanovništva i formiranja jedinstvenih službi civilne zaštite.
On dodatno upozorava na ograničenja aviona u uslovima crnogorskog reljefa.
– Avion ne može da uzme vodu na Crnom jezeru ili u kanjonu Tare, treba mu Skadarsko jezero da bi uzeo vodu. Dok on stigne u takvim okolnostima, biće već kasno za reakciju – ukazuje Tahirović.
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević takođe kritikuje odluku o zakupu aviona na tri mjeseca, navodeći da bi se za taj iznos mogao kupiti novi „Air Tractor AT-802“ sa rezervnim djelovima i kompletnom protivpožarnom opremom, uz vijek trajanja od preko 30 godina.
U informaciji Vlade navodi se da se, imajući u vidu očekivani intenzitet požarne sezone, ukazala potreba za dodatnim sredstvima za gašenje požara iz vazduha u periodu jun–avgust, putem zakupa letjelice kapaciteta od 5 do 10 tona vode po naletu. Trenutno raspoloživi kapaciteti uključuju tri aviona „Air Tractor AT-802“ sa oko tri tone vode po naletu, kao i tri helikoptera Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore koji mogu nositi do 1,5 tona vode.
Navodi se i da dodatni kapacitet predstavlja mjeru od posebnog značaja za jačanje operativne spremnosti države u sezoni požara.
Istovremeno, ukazuje se da starost postojeće flote predstavlja ozbiljno ograničenje, budući da dio helikoptera potiče iz 1979. godine, dok mlađi dio datira iz 1998. godine, što otežava održavanje i povećava rizik od kvarova, ali i otežava planiranje pune operativne spremnosti tokom sezone.
Sredstva za realizaciju ove aktivnosti, u iznosu od 3,5 miliona eura, biće obezbijeđena iz tekuće budžetske rezerve i preusmjerena na budžet Ministarstva unutrašnjih poslova.
Komentariši