Novinar i politički komentator Željko Pantelić je, u okviru teksta „Vijesti“ o budućnosti Crne Gore u narednih deset godina, mogućem članstvu u Evropskoj uniji i izazovima koji bi mogli uticati na razvoj države nakon ulaska u EU, ocijenio da će promjene koje donese članstvo u evropskom bloku najviše zavisiti od građana, političkih i intelektualnih elita, ali i od spremnosti cijelog društva da nastavi borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala, zloupotrebe položaja i korišćenja države kao sredstva za ostvarivanje ličnih interesa.

On je kazao da iskustva država centralne i istočne Evrope koje su postale članice EU u ovom vijeku pokazuju da samo članstvo ne garantuje automatsko rješavanje unutrašnjih problema.

– Bugarska i Rumunija i dalje imaju velike probleme s korupcijom i nedovoljno jakim institucijama, Hrvatska je od ulaska napravila zaokret za ‘U’, s relativizacijom i tolerisanjem neoustaštva. Slovenija, Češka, Mađarska, Poljska i donekle Slovačka su, osim ekonomskog napretka, pokazale da mogu da se bore s ekstremističkim impulsima u njihovim društvima, nekada s više, a nekada s manje uspjeha. Pribaltičke republike nalaze se u najdelikatnijoj situaciji jer su na prvoj liniji odbrane od ruskog imperijalizma i zasad pokazuju ohrabrujuću žilavost – rekao je Pantelić.

Prema njegovim riječima, pozitivan scenario za Crnu Goru bio bi značajno poboljšanje životnog standarda i kvaliteta života kroz efikasne i dostupne javne usluge, digitalizovanu i vitku birokratiju, ali i kroz dodatnu “evropeizaciju” zemlje i snažnije veze sa ostatkom Evropske unije.

– Osim ekonomskih benefita kroz pristup fondovima, Jedinstvenom tržištu i programima pomoći EU, najveće koristi zavise od same Crne Gore. Novca i prilika će biti, pitanje je da li će u Crnoj Gori biti ljudi da iskoriste te prilike i potroše namjenski novac koji će dolaziti – istakao je on.

Pantelić je upozorio da postoji i manje pozitivan scenario, koji podrazumijeva nedovoljno jačanje institucija, očuvanje birokratskog aparata, neefikasnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i zarobljenost identitetskim pitanjima.

– Najveća opasnost je da se država ne reformiše dovoljno, da institucije ostanu slabe, a društvo ostane opterećeno pitanjima koja onemogućavaju razvoj – naveo je on.

Govoreći o demografskim izazovima, Pantelić je podsjetio da su decenijama, a možda i vjekovima, najbolji i najobrazovaniji ljudi odlazili iz Crne Gore u Srbiju ili dalje u inostranstvo. Smatra da će ulaskom u EU Crna Gora prvi put u istoriji postati privlačnije mjesto za život, sa mnogo većim brojem prilika za ostvarivanje životnih ciljeva.

On je ocijenio da bi Podgorica već sada trebalo da razmišlja kako da privuče talentovane i ambiciozne mlade ljude iz regiona, jer su ljudski resursi jedan od najvećih izazova savremene Evrope.

– I u najrazvijenijim i najbogatijim zemljama nedostaju, s jedne strane, visokokvalifikovani kadrovi, a s druge oni koji se bave najprostijim fizičkim poslovima ili njegom starih ljudi. Crna Gora je mala zemlja i trebalo bi da iskoristi priliku i napravi efikasan sistem za izbor profila i kadrova koji joj trebaju za njen razvoj – kazao je Pantelić.

Dodao je da je velika prednost Crne Gore što može da računa na bazu od oko 15 miliona ljudi koji govore gotovo istim jezikom i mogu se brzo uklopiti u društvo.

Prema njegovim riječima, takav pristup mogao bi pomoći da se spriječi pojava ekstremističkih, ksenofobnih i neofašističkih političkih pokreta koji bi svoju politiku zasnivali na strahu od migracija.

– Ako želimo da izbjegnemo crnogorske verzije Marin Le Pen, Najdžela Faraža, Alis Vajdel, Santjaga Abaskala, Matea Salvinija, Hajnca Kristijana Štrahea i Gerta Vildersa, potrebno je već sada početi s inteligentnim upravljanjem imigracionom politikom. Najveće bogatstvo svake zemlje su ljudi, zato bi Crna Gora morala da bira najbolje, odnosno da ona upravlja imigracionim procesima, a ne da migracioni procesi upravljaju njom –  poručio je Pantelić.

Govoreći o odgovornosti za korišćenje prednosti članstva u EU, on je kazao da građani i političari snose podjednaku odgovornost.

– Ako je aforizam da narodi biraju lidere koji najviše liče na njih tačan, onda su za benefite podjednako odgovorni i građani i političari koje oni biraju –  rekao je on.

Pantelić je ukazao da je najveći dio evropskog novca vezan za konkretne projekte i da je njegovo korišćenje pod sve većom kontrolom institucija EU.

– To objašnjava zašto je procenat povlačenja novca iz fondova EU daleko veći u državama gdje imamo manju korupciju i zloupotrebu položaja –  zaključio je on.

Kao primjer naveo je Grčku, ocjenjujući da je korumpirana i neodgovorna politička elita, koja je godinama lažirala budžete i projekte, kršila pravila javnih nabavki i nenamjenski trošila sredstva iz evropskih fondova, dovela zemlju pred bankrot.

– Srećom po Grke, EU ih je spasila, ali su oni morali da plate izuzetno visoku cijenu prije desetak godina –  zaključio je Pantelić.

Faraž podnio ostavku, tvrdi da je nevin: Priča o Kotrelu vratila pažnju na veze sa Spajićem